TIN TURKOVIĆ: ZAPADNJACI POMAŽU ISIL-U Kupuju otetu baštinu Bliskog istoka

Što će za razumijevanje povijesti i umjetnosti značiti uništenje piramida ako do toga dođe?

- Ne vjerujem da će do toga doći sudeći po obrascu kako ISIL devastira baštinu. Dosad su prvenstveno uništavali lokalitete koji su se nalazili pod njihovom kontrolom, i to s namjerom zarade na crnom tržištu te s ciljem “purifikacije”, rezanja spona između suvremenosti i predislamske povijesti na području Kalifata. Pod većom su prijetnjom lokaliteti u Libiji, gdje je ISIL snažniji.

Strepite li nad Palmirom?

- Ima razloga za strepnju. O tome svjedoči sudbina Balšaminova hrama. Ipak, mnogi pokretni nalazi izmješteni su iz Palmire prije nego što su tamo stigli vojnici ISIL-a. Arhitektonski ostaci ugroženi su još od izbijanja sirijske krize 2011. godine. Ono što ISIL radi s baštinom nije novost, sad su samo podigli trend na novu razinu. Od afganistanskih skulptura Bude koje su porušili 2001. godine, preko rušenja šijitske džamije al-Askari u Samari 2006., put vodi prema ovome što se danas događa.

Koliko je za shvaćanje hrvatske povijesti važno očuvati naslijeđe Bliskog istoka?

- Spomenici rasuti od Irana do Egipta od neprocjenjivog su značaja. Izučavati Dioklecijanovu palaču u Splitu a ne poznavati Palmiru jalov je posao. Isto je s tipovima arhitekture iz antičkog i kasnoantičkog doba širom Rimskog Carstva.

Koji su dosad najvredniji uništeni artefakti?

- Ako govorimo o urbanističkim cjelinama, onda je to Nimrud. No, postoje dvojbe, posebice iračkih stručnjaka, oko stvarnog razmjera uništavanja pokretne baštine. Teško je procijeniti što je uništeno, a što popljačkano. Odredišta umjetnina su i New York i London, što znači da narudžbe dolaze i od Zapadnjaka.

ISIL je objavio snimke na kojima sravnjuje ostatke asirske prijestolnice. Vjerujete li u tvrdnje prema kojima su zapravo uništene replike?

- ISIL ima specifičan pristup devastaciji. Naoko se čini da traže predmete koje mogu prodati, a potom se uključuje ideološki moment zatiranja povijesnog sjećanja na mjesto. Ne vjerujem da su u Nimrudu devastirane replike jer se takvo što ne uklapa u ISIL-ov program.

Je li moguće rekonstruirati uništene spomenike?

- Ako je stupanj devastacije Nimruda onakav kakav se vidi na videozapisima, teško da bi bilo isplativo zamišljati rekonstrukcije. Danas postoje drugi načini da se uprizori arhitektura. Većina lokaliteta dobro je dokumentirana.

Je li islam zaista isključiv po pitanju figurativnog prikazivanja ljudskog lika?

- Moguće je da su se kulture islamskoga kruga opredijelile za tekstualni izražaj nauštrb figuralnih prikaza. No, osnovna razlika između nekadašnjeg islamskog ikonoklazma i ISIL-ova je u tome što je on nekoć vrijedio za muslimane, ali ne i za sve ostale stanovnike kalifata. Ukratko, ISIL-ov ikonoklazam nije teološke, nego isključivo terorističke naravi.

Što znači uništenje katoličkog samostana u pokrajini Homs koji je djelo kršćanske civilizacije, koja je abrahamska kao i islam?

- To je posve u skladu s ISIL-ovom doktrinom, ali ne i sa suštinom islamskog vjerovanja. Od Muhameda nadalje za muslimane će svi koji su imali proroka biti “ljudi od knjige”, bilo da se radi o kršćanima ili židovima. ISIL očito ne uvažava tu tradiciju i uništava sve što mu se nađe na putu, a nije sunitske denominacije.

Jeste li prije bili posjetili Palmiru ili neki od spomenika kojima islamisti prijete ili su ga već uništili?

- Na žalost, nisam imao prilike posjetiti Palmiru, iako sam se više puta spremao. Neprežaljeno mi ostaje što nisam imao prilike posjetiti Hatru, koja je jednako značajna za izučavanje kasnoantičke arhitekture.

Što vam je od islamističkog kulturocida najteže palo?

- Nerazumljivo mi je licemjerje u kojem ISIL umjetnine plasira na zapadna tržišta. To je, čini se, nova inačica kulturocida koji ne potječe samo iz uvjerenja, nego iz hladne ekonomske i političke, a onda i terorističke logike.

Kako vas se dojmio čovjek koji je za očuvanje baštine pristao položiti vlastitu glavu?

- Kaled al-Asad radni je vijek posvetio Palmiri i bio je među njenim najboljim poznavateljima. On je očito bio svjestan ishoda u trenutku kad su ga oteli naoružani teroristi. Njegova smrt odaslala je poruku ISIL-u da ne mogu nasiljem skršiti volju svih.

Čini li svijet dovoljno za očuvanje naslijeđa Bliskog istoka?

- Nipošto, ostali su potpuno nespremni. Obraćanja i rezolucije imaju malu težinu. No, Zapad nije nemoćan u potpunosti. Otkrivanje krijumčarskih kanala, naručitelja, kupaca trebala bi biti prva preokupacija zapadnih vlasti. Kad bi se ugrozila ISIL-ova zarada od umjetnina, i motivi za rasturanje baštine bili bi manji.

SADRŽAJ JE PREUZET IZ JEDNOG OD PROŠLIH BROJEVA GLOBUSA. DOLJE POGLEDAJTE NASLOVNICU NOVOG BROJA GLOBUSA, KOJEG NA SVIM KIOSCIMA MOŽETE KUPITI OD ČETVRTKA: