INVENTURA SCENE

115 najvažnijih ljudi i mjesta suvremene hrvatske kulture

Kako nas drugi vide? Odgovor na to pitanje glavni je razlog zbog kojeg će nekog domaćeg čitatelja zanimati inozemni vodič kroz njegovu zemlju. Potvrda da imamo lijepu obalu nije nešto zbog čega ćemo listati priručnike i kupovati magazine, to znamo i sami. No kad se netko bavi stavljanjem u kontekst postignuća građana vaše zemlje, to je nešto sasvim drugo.

Ovih je dana na internet stranici poznatog svjetskog vodiča Time Out posvećenog Hrvatskoj ( http://www.timeoutcroatia.com/culture/ ) izašao vodič kroz suvremenu hrvatsku kulturu rađen u suradnji s domaćim partnerima na čelu s Ministarstvom kulture. Autor 115 natuknica kroz osam područja je Jonathan Bousfield.

Mainstream i alternativa

Svoje tekstove ne bazira na nabrajanju suhoparnih činjenica, nego ih sve smješta u kontekst. Izbor je dosta široko postavljen pa su zastupljeni i mainstream i alternativni umjetnici, oni koji rijetko dopiru do šire javnosti.

- Prvotna ideja bila je da predstavimo mlađe umjetnike, autore do 45/50 godina koji su u posljednjih desetak godina napravili proboj i za koje se čini da će biti relevantni u godinama koje dolaze, one koji su svojevrsni predvodnici hrvatske kulturne scene. No, s vremenom je lista narasla, jer smo neke kriterije, poput dobnih granica, olabavili. Shvatili smo da su u slučaju vizualne umjetnosti autori kao što su Dalibor Martinis, Sanja Iveković, Mladen Stilinović, ako se sudi po njihovom radovima, mladi umjetnici koji su itekako relevantni danas, a takvi će, vjerojatno, ostati i u idućim godinama - objašnjava Bousfield.

Jonathan Bousfield je, inače, autor vodiča Rough Guide To Croatia, čije je prvo izdanje izašlo 2000. godine, a šesto je u pripremi i izlazi na proljeće. Jedan je od ključnih autora vodiča Time Out Croatia, autor je i devet drugih vodiča za Rough Guide i DK Eyewitness, a specijalizirao se pretežno za zemlje središnje i istočne Europe. Završio je studij povijesti na Oxfordu, gdje ga je za ovo područje trajno zainteresirao češki povjesničar Zbynek Zeman. Studij povijesti povukao je sa sobom studij jezika te je završio studirajući srpsko-hrvatski u Beogradu 80-ih i tamo čitao Polet, Mladinu, Quorum...

U Hrvatsku sad dolazi već godinama. Čest je gost na najrazličitijim kulturnim događanjima pa bi se za njega moglo reći da je vjerojatno jedan od najupućenijih stranaca u kulturu ovih prostora u širom smislu. Kulturu je “gurao” svugdje gdje je mogao pa je tako u peto izdanje Rough Guidea uključio popis top deset najboljih hrvatskih albuma, a svojedobno se, kako je izjavio za Jutarnji, bavio i mišlju da napiše povijest Hrvatske kroz deset najvažnijih umjetničkih događaja: Exat 51, Crveni Peristil, Gotovčev “Volim Zagreb”... Odustao je jer bi, kako je pojasnio, tako dopustio da njegova privatna opsesija dijelom hrvatske kulture odredi sadržaj.

Osobni ukus

Posebno područje njegova interesa jest alternativna, izvaninstitucionalna kultura, ne samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj istočnoj Europi. Ne čudi stoga što je, komentirajući MSU, rekao kako je jedna od dobrih strana to što su “umjetnici koje je establishment smatrao šašavim marginalcima, kao što su Martek, Trbuljak, Stilinović, Gotovac, Jerman i drugi, dobili mjesto u središtu, gdje su oduvijek trebali biti. Predivno je što su upravo takvi ljudi ustoličeni kao umjetnički predstavnici nacije, a slika hrvatske kulture u svijetu nesumnjivo će biti bolja zbog toga”.

Imajući na umu taj podatak, koliko se njegov osobni ukus poklapa s listom?

- Uvelike. No, lista je, kako sam pojasnio, tijekom rada narasla i mislim da je to dobro. Ne postoje konačne liste, o njima se uvijek može raspravljati, a nipošto nam nije bio cilj napraviti enciklopediju hrvatsku kulture. Uostalom, što je lista veća, korisnija je i zabavnije ciljanoj publici, a i daje i više razloga za rasprave tko je na njoj, a tko je izostavljen.

David Plant, urednik: Hrvatska je bila neispunjeno platno

David Plant, urednik Time Out Croatia, objašnjava nastanak projekta.

- Često radimo istraživanja, a dio njih vezan je uz čitateljsku percepciju Hrvatske. Otkrili smo da ljudi uglavnom poznaju Hrvatsku kao mjesto za odmor, ali malo više od toga. U tom kontekstu Hrvatska je neispunjeno platno, čudesna mogućnost da se obrazuje i utječe na to što ljudi znaju o ovdašnjoj kulturnoj sceni - objašnjava Plant. Dovršenje projekta poklopio se s ulaskom Hrvatske u EU i pojačanim interesom za našu zemlju.

Arhitektura:

3LHD, Njirić & Njirić, Nikola Bašić, Pulska grupa, Saša Randić i Idis Turato, Studio UP

Od 3LHD-a, čije je najrecentnije ostvarenje rovinjski hotel Lone, do Nikole Bašića koji je svojim Morskim orguljama promijenio imidž Zadra, i Studija UP čija je zgrada škole u Koprivnici osvojila prestižnu Mies van der Rohe nagradu, na izbor arhitekata nemamo zamjerke, osim napomene kako Helena i Hrvoje Njirić više ne rade zajedno, baš kao ni Saša Randić i Idis Turato.

Dizajn:

Atmosfera Design Studio, Bruketa & Žinić, Bilić/Muller, Cuculić Design Studio, Damir Gamulin Gamba, Filip Gordon Frank, Dejan Dragosavac Ruta, Grupa, Igor Hofbauer, Lega Lega, Ira Payer/Superstudio, Maja Mesić, Marko Pavlović/Numen For Use, Nina Bačun, Ivana Borovnjak, Roberta Bratović

Hrvatski dizajn sve je više prepoznat prvenstveno zahvaljujući najmlađim autorima, pa nas jako veseli u izboru vidjeti Maju Mesić, čije su nas drvene Boye sve osvojile, baš kao i Mini Me lampe Filipa Gordona Franka. Tu su još i osječki kreativci Lega Lega, te čovjek koji je zaslužan za vizualni identitet kluba Močvara, stripaš i slikar Igor Hofbauer.

Likovna umjetnost:

Alem Korkut, Damir Očko, Dalibor Martinis, David Maljković, Goran Trbuljak, Ivan Fijolić, Igor Grubić, Ivana Franke, Kontejner, Kristina Lenard, Kristian Kožul, Lala Raščić, Lovro Artuković, Oko, Mladen Stilinović, Puma 34/Bruno Pogačnik, Renata Poljak, Siniša Labrović, Sanja Iveković, Slaven Tolj, Vlasta Delimar, Zlatan Vehabović

Među suvremenim likovnim umjetnicima ima i onih koji u domaćoj javnosti nisu toliko percipirani, poput videoumjetnice i fotografkinje Renate Poljak, koja u svom radu miješa autobiografske elemente s onima iz šire hrvatske i europske povijesti, pa se između ostalog bavi i ilegalnom gradnjom u Dalmaciji.

Moda:

A’Marie, Djuvedj, Cotoyenne K, I-gle, Iva Stojković, Madame Demode, Juraj Zigman, Mauro Massarotto/Sheriff & Cherry, Patrizia Dona, Robert Sever, Roba, Silvijo Vujičić, Studio Dioralop

Izabrani modni dizajneri nisu samo majstori svog posla, već su i društveno angažirani: Mauro Massarotto revitalizirao je brend tenisica Startas, nekoć iznimno popularan brend tvornice Borovo, a uspješna je i suradnja Jurja Zigmana s azilom za životinje Dumovec: njegove majice s motivima simpatičnih pasa apsulutni su modni must have.

Film:

Antonio Nuić, Igor Mirković, Dalibor Matanić, Ivana Jurić, Marija Škaričić, Mate Matišić, Marko Meštrović, Ognjen Sviličić, Simon Bogojević Narath, Zrinka Cvitešić, Vinko Brešan, Zrinko Ogresta, Zvonimir Jurić

Zastupljeni su najuspješniji hrvatski redatelji mlađe generacije (Dalibor Matanić, Ognjen Sviličić, Zvonimir Jurić...), kao i glumice Marija Škaričić i Zrinka Cvitešić, a među filmašima su se našli i animatori Ivana Jurić i Simon Bogojević Narath.

Glazba:

2Cellos, Edo Maajka, Darko Rundek, Elemental, Let3, TBF, Lollobrigida

Glazba je kategorija s čijim smo izborom najmanje zadovoljni: nije valjda da osim 2Cellos, atrakcije koja je slavu ipak stekla na tuđim obradama, a ne autorskim stvarima, i veterana Rundeka i Leta3 nemamo recentnijih i važnijih glazbenih izvođača?

Književnost:

Daša Drndić, Igor Štiks, Edo Popović, Ivana Simić Bodrožić, Maja Hrgović, Miljenko Jergović, Marinko Koščec, Olja Savičević Ivančević, Renato Baretić, Roman Simić Bodrožić, Robert Perišić, Slavenka Drakulić, Zoran Ferić

Jonathan Bousfield već nam je otkrio da najradije čita Roberta Perišića i Edu Popovića, a uz provjerena književna imena na popisu je i bračni par Simić Bodrožić, Igor Štiks, Olja Savičević Ivančević...

Izvedbene umjetnosti:

BadCo, Ivica Buljan, Damir Bartol Indoš, Mala scena, Mario Kovač, Montažstroj, Matija Ferlin, Oliver Frljić, Positive Force/Room 100, Shadowcasters, Saša Božić, Teatar Exit, ZekaeM

Bousfield se, kaže, upravo u Zagrebu navukao na suvremeni ples, pa stoga ne čude “rubna” imena kazališta i performansa poput Montažstroja, BadCo, Matije Ferlina, Shadowcastersa... Tu su i Oliver Frljić i Ivica Buljan, mladi redatelji koji su obilježili proteklu sezonu u regiji.

Mjesta:

Booksa, Galerija Nova/WHW, Greta, Lauba, Močvara, Muzej suvremene umjetnosti, Muzej ulične umjetnosti, Muzej prekinutih veza (Zagreb), Umjetnička galerija (Dubrovnik), Hartera Festival, Muzej Moderne i suvremene umjetnosti (Rijeka), Hotel Lone (Rovinj), Makina, Muzej suvremene umjetnosti Istre (Pula)

Brojna su mjesta na kojima se u Hrvatskoj može konzumirati suvremena kultura, a među njima su i omiljeni kvartovski kafići poput Bookse, živahne galerije kao što je Greta, ali i dva muzeja osebujnog koncepta: Muzej prekinutih veza i Muzej ulične umjetnosti. Osim zagrebačkih punktova, tu su i agilna pulska galerija Makina, riječki festival elektronske glazbe Hartera, ali i dizajnerski hotel Lone u Rovinju. (TEKST: Lana Bunjevac)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 10:21