Bilo je to 4. studenoga 1922., kada je britanski arheolog Howard Carter u Dolini kraljeva u blizini Luksora otkrio grob dječaka kralja, gotovo netaknut, što je izazvalo veliku senzaciju. Više od pet tisuća predmeta, pravo blago, pronašao je Carter, čije zasluge neki danas osporavaju. Je li bio pljačkaš ili najveći arheolog 20. stoljeća?
Tutankamon za života nije bio osobito istaknuti vladar, živio je kratko, no otkriće njegove grobnice mnogi smatraju najvećim svjetskim arheološkim otkrićem. Nikad prije, ali ni kasnije, nije pronađena tako netaknuta kraljevska grobnica čiji sadržaj omogućava arheolozima da nauče i dokumentiraju puno više o drevnom Egiptu nego prijašnjih godina.
Više od stotinu godina od Carterova otkrića Tutankamonova grobnica i dalje krije mnoge tajne, a jedna nova studija stavlja u fokus obične predmete poput glinenih posuda i drvenih štapova, koji su se nalazili u grobnoj komori, no nisu bili posebno zanimljivi arheolozima. Sve do sada.
Dr. Nicholas Brown, egiptolog sa Sveučilišta Yale, u svojoj studiji, objavljenoj ovih dana u časopisu Journal of Egyptian Archeology, tvrdi da su ti zagonetni predmeti koji su se nalazili u blizini Tutankamonova sarkofaga u trenutku kada je Carter otvorio grobnicu itekako važni te daje svoje tumačenje njihove vrlo specifične funkcije.
U početku se vjerovalo da su glinene posude izrađene od blata iz rijeke Nil tek služile kao neka vrsta podmetača, oslonca za raskošne predmete koji su se nalazili u grobnici. Međutim, prema novoj teoriji dr. Browna, te glinene posude i drveni štapovi bili su ključni dio "ozirijanskog pogrebnog obreda", koji se odnosio na Ozirisa, boga podzemnog svijeta, a čiji je začetnik bio upravo Tutankamon.
Dr. Brown vjeruje da su posude korištene za "libacije" - ritualno točenje pića kao ponudu božanstvu, u spomen na mrtve: vjerojatno je u njih ulivena voda iz Nila u uvjerenju da bi njezina čistoća mogla pomoći u oživljavanju tijela pokojnika, a drveni štapovi postavljeni blizu faraonove glave imali su, moguće, središnju ulogu u ritualnom "buđenju Tutankamona".
Dr. Brown kaže da raspored pladnjeva i štapova podsjeća na Ozirisovo buđenje, poznati drevni egipatski ritual.
"Prilično sam uvjeren da je ono što vidimo unutar Tutankamonove grobne komore vjerojatno najraniji dokaz ovog pogrebnog rituala", rekao je za New Scientist.
Sve to ukazuje da je dječak kralj imao ukop kakav nije imao nijedan drugi faraon.
Jacobus van Dijk, egiptolog sa Sveučilišta Groningen slaže se, kako je rekao za The Daily Mail, da su pladnjevi imali ritualnu svrhu, ali ima drugu teoriju o štapovima, koji su, smatra, možda bili dio drugačijeg i još neobičnijeg rituala poznatog kao "čarolija četiri baklje".
U tom ritualu, kako tumači, četiri bakljonoše stoje na uglovima sarkofaga, što je bio čin koji je trebao voditi kralja kroz podzemni svijet. Zatim se baklje gase u glinenim posudama koje su bile napunjene "mlijekom bijele krave".
"Danas je nemoguće zamišljati ili čak pričati o starom Egiptu, a da nam nešto iz te grobnice nije pred očima. To dovoljno govori koliki značaj ima ta, relativno mala grobnica za život svih nas", rekao je hrvatski egiptolog i jedan od autora knjige "A History of World Egyptology" Daniel Rafaelić u razgovoru za Jutarnji list 2022. godine, u povodu 100. obljetnice otkrića Tutankamonove grobnice. Struka, međutim, istaknuo je, još uvijek ima pred sobom niz nepoznanica kad je riječ o Tutankamonu, dječaku kralju, pa tako i kada je riječ o religiji i religijskim praksama tijekom njegova vladanja, čime se pozabavio i dr. Brown s Yalea u svojoj novoj studiji.
"Gotovo sve vezano uz samog Tutankamona, kao i uz najdirljivije razdoblje koje on svojom vladavinom zatvara, slavno razdoblje Amarne, poznato nam je tek u konturama", rekao je Rafaelić.
"Umjesto da nam odgovori na ključna pitanja svoje vladavine, Tutankamonova nam je grobnica samo navrla stotinu novih, neodgovorenih pitanja. Je li religija Amarne bila prvi monoteizam, zašto se Ehnaton i Nefertiti u ranim godinama vlasti prikazuju tako, radikalno, drugačije od staroegipatskog kanona, je li ona nakon njegove smrti uzdignuta kao samostalna faraonka na prijestolje, tko je bio ili bila Smenkare, koliki je utjecaj imao mali Tutankamon na povratak stare religijske prakse i što je ona uopće bila? Kontaminirali smo sami sebe prevelikim poznavanjem detalja i time si trajno zamaglili čisto rasuđivanje konteksta. Zato nam tu pomažu druge struke - od forenzike do kriminalistike i genetike."
Jedna od još uvijek najvećih tajni vezanih za Tutankamona je i njegova smrt, kako je umro. Ni danas to ne znamo jer je mumija, nakon što ju je Carter pronašao i tijekom anatomskog pregleda rastavio, u vrijeme Drugog svjetskog rata, bila doslovce raskomadana, srećom ne i raznesena.
"Tko je to učinio: Britanci? Egipćani? Nijemci? Ostaje tajna i do danas. Tutankamon je bio iznimno moćan vladar još uvijek iznimno moćnog Egipta - što čitamo u sačuvanoj diplomatskoj korespondenciji dvora u Amarni. Prerana smrt ga je spriječila da ostane upamćen kao dugovječni, moćni vladar, poput Tutmozisa III. ili Ramzesa II. No, ta je smrt od njega napravila najpoznatijeg egipatskog vladara, čiju popularnost može povremeno zasjeniti jedino Kleopatra", zaključio je hrvatski egiptolog.
Tutakamonovo blago bit će izloženo u Velikom egipatskom muzeju (Grand Egyptian Museum) u Kairu, najvećem arheološkom muzeju na svijetu, sagrađenom nedaleko od piramida u Gizi, čije je otvorenje više puta odgađano, a prema posljednjim najavama trebao bi biti svečano inauguriran u srpnju. Brojni predmeti iz Tutankamonove grobnice ovdje će prvi put biti objedinjeni i izloženi na jednom mjestu. Neki dosad nisu niti bili pokazani javnosti.
Komentari (0)
Komentiraj