BEROŠ VS. PINTARIĆ

BITKA ZA MSU Ekskluzivno: Jutarnji prvi donosi programe kandidatkinja za ravnateljicu

O novoj ravnateljici u ponedjeljak odlučuje tročlano Upravno vijeće muzeja

Bitka za fotelju novog ravnatelja Muzeja suvremene umjetnosti nastavlja se. Ovaj je tjedan glasalo Stručno vijeće muzeja i glasovi su podijeljeni između Nade Beroš, više kustosice MSU i koautorice stalnog postava (šest glasova), i Snježane Pintarić, v.d. ravnateljice (šest glasova), dok treća prijavljena Nataša Jovičić, ravnateljica Spomen parka Jasenovac, nije dobila niti jedan glas.

Novi član

U ponedjeljak zasjeda Upravno vijeće, u kojemu sjede Tihomir Milovac kao predstavnik MSU i Bogdana Srdić Vulpe iz Gradske skupštine. U prošlom sastavu treći je član Vijeća bio kipar Petar Barišić, koji je u međuvremenu izgubio svoju poziciju. Najveći će pritisak biti, pretpostavlja se, na novom članu. To je odvjetnica Ljubica Matijević-Vrsaljko, bivša pravobraniteljica za djecu.

Riječ je o ponovljenom natječaju. Na prethodni se javila samo dosadašnja ravnateljica muzeja Snježana Pintarić, pa smo u medijima javno izrazili nezadovoljstvo ustajalom sredinom u kojoj ama baš nitko ne želi preuzeti funkciju upravljanja ovom institucijom.

Ponovljeni natječaj

Iako je Snježana Pintarić imala podršku Stručnog vijeća, na Upravnom je vijeću njezina prijava odbačena jer Petar Barišić i Tihomir Milovac nisu smatrali da je program koji je predložila na nivou ove institucije, dok je Bogdana Srdić Vulpe glasala za ravnateljicu. Gradonačelnik Milan Bandić odlučio je ponoviti natječaj, a Snježanu Pintarić imenovati v. d. na godinu dana.

Prvi donosimo pregled programa dviju kandidatkinja za ravnateljicu. Izdvajamo najbitnije stavke.

Nada Beroš

Ulaz treba biti besplatan

U opsežnom programu Nade Beroš, na pedesetak stranica, jedan od važnijih naglasaka jest na - besplatnom ulazu u muzej tijekom cijele godine, što prati pozitivne svjetske muzeološke trendove. Pokazalo se, navodi autorica, da muzej tako postaje korisniji zajednici, potvrđuje socijalnu osjetljivost društva prema onima koji zbog ekonomskih razloga ne odlaze u muzeje, a zarada od ulaznica u ukupnom trošku ne zauzima tako veliku stavku. “Godišnji prihod od ulaznica za stalni postav u posljednje dvije godine nije premašivao 250 tisuća kuna”, dokazuje. Nada Beroš uspoređuje i podatke iz Velike Britanije, gdje se pokazalo da je nakon uvođenja besplatnog posjeta u muzeje, broj posjetitelja porastao za osamdeset i sedam posto. Dokazano je, navodi, i da potencijalni sponzori bolje financijski podržavaju institucije u kojima je ulaz besplatan, i tako namjerava pokriti trošak bez ulaznica.

Smatra, dalje, da se MSU danas “izgubio u moru sličnih ustanova, svojom neprofiliranom programskom djelatnošću” te da se “ugled inovativne i smjele ustanove rasplinuo u pokušaju ekvilibriranja između kulturne misije, zahtjeva političkog establišmenta i pokušaja da se ‘vlastitim prihodima’, dokaže na kulturnoj sceni kao tržišno sposobna ustanova”. Priložena tablica govori i o padu broja posjetitelja; 2010. bilo je 241.000 posjetitelja, 2011. 112.485, a prošle godine njih 68.700, dakle, drastično manje, a smanjen je i broj izložbi.

Nada Beroš, nadalje, želi “muzej sa stavom” kojemu će, kako navodi ,“njegova političnost i solidarnost biti važnija od diktata dnevne politike, tržišta i profita”. Njezin se prijedlog, dakle, temelji na socijalnoj osjetljivosti i društvenoj kritičnosti što je, smatra, u temeljima ove institucije. Također, zalaže se za ideju neautoritativnog, “dvosmjernog” muzeja, otvorenog prema publici. Važno joj je i brendiranje muzeja, te da MSU bude ustanova koja će se “uskladiti s duhom vremena i predstavljati djela umjetnika mlađih od 50 godina”.

Od stranih gostovanja, u četiri godine mandata, planira izložbe Pieta Mondriana (u suradnji s Muzejom u Amdsterdamu), Marcela Duchampa (“Duchamp i nadealisti”, suradnja sa Stochkolmom), Josepha Beuysa, od domaćih, među ostalima, Gorana Trbuljaka i Dimitrija Bašičevića Mangelosa.

I na kraju, ne manje važno, odnosi: Nada Beroš smatra da je proteklo razdoblje obilježeno “lošim i disfunkcionalnim odnosima, što se odražava na loše međuljudske odnose”, pa joj je cilj, kako kaže, uspostaviti “zdravu radnu atmosferu”.





Snježana Pintarić

Za trećinu manji trošak održavanja

Budući da je Snježana Pintarić ravnateljica dugi niz godina, treba obratiti pažnju na onaj dio njezina programa koji govori o problemima u bazičnom funkcioniraju muzeja. Kao najveći problem od otvaranja muzeja do danas, navodi, pokazao se nedostatak sredstava za redovito održavanje zgrade; postoji, navodi, elaborat iz Gradskog ureda, sukladno kojem bi mjesečno za održavanje zgrade trebalo izdvajati 681 tisuću kuna mjesečno, dok se do sada izdvajalo milijun kuna. “Treba uzeti u obzir da su sredstva potrebna za energiju izuzetno visoka” pa je potrebno, smatra, tražiti uvođenje “ekološki prihvatljive energije za potrebe muzeja”. Navodi da se muzej suočava s nizom “građevinskih problema” te da hitno, kako navodi, treba “dovršiti sanaciju krova koji prokišnjava”, i “riješiti problem fasade u suradnji s arhitektom Igorom Franićem i dobavljačem polikarbonantnih ploča”.

Željela bi i premjestiti dućan muzeja, kojemu raste broj posjeta, bliže recepciji.

Međuljudske odnose ne spominje kao problem.

Od novih programa ona predlaže, među ostalim, “MSU-Summer”, u sklopu kojeg bi se od svibnja do listopada aktivirao vanjski prostor muzeja, sa gastronomskom ponudom, dizajnerskim, ekološkim i second hand štandovima, i privukao što veći broj turista, koji u Zagrebu kontinuirano raste ljeti. Želi uvesti i međunarodno Trijenale umjetnosti. Namjera joj je Odjel dokumentacije pretvoriti u informacijsko-istraživački centar otvoren javnosti.

Smatra da muzej ima svoju stalnu publiku te iznosi da ga je u četiri godine posjetilo 600 tisuća ljudi, dok je u prvoj godini u muzeju bilo 370 programa. Navodi da će se u budućnosti nuditi “intrigantni, provokativni, inovativni i dinamični programi”. Do 2015. godine predviđene su, navodi, slijedeće izložbe: Julija Knifera, Vlaste Delimar, Borisa Bućana, Dalibora Martinisa... “Uvjerena sam da ovakve izložbe spadaju u naše glavne zadaće i da i dalje moramo raditi na retrospektivnim obradama pojedinih autora, što smo uspješno radili ovih godina”, navodi. Nadodaje da godinama priprema i izložbu iz međunarodne zbirke Nede Young, i da radi na projektu “Nepokorena šuma: Hommage Radovanu Ivšiću”, s nizom domaćih suvremenih umjetnika koji se bave motivom šume. Spominje i međunarodnu izložbu Nade Beroš i Ive Rade Janković „Situacija je ozbiljna, ali nije katastrofalna“.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 14:42