LOVCI NA SLIKE

ESTETIKA PAPARAZZO FOTOGRAFIJE Izložba slavnih predstavnika "neslavne" discipline

 Jean-Christophe Verhaegen / AFP
Još od 60-tih i 70-tih godina prošloga stoljeća, stajališta tih "lovaca na slike" fasciniraju mnoge umjetnike

ZAGREB - U Centru Pompidou-Metz u francuskom gradu Metzu sutra se otvara multidisciplinarna izložba koja se kroz više od 600-tinjak fotografija, slika, video uradaka, skulptura i instalacija bavi fenomenom estetike senzacionalističke paparazzo fotografije i njezina utjecaja na modnu fotografiju.

Kako se navodi na mrežnim stranicama muzeja, izložba "Paparazzi! Fotografi, zvijezde i umjetnici", otvorena u tome muzeju do 9. lipnja, suprotstavlja radove slavnih predstavnika "neslavne" discipline senzacionalističke fotografije kao što su Tazio Secchiaroli, Ron Galella i Eostain Pimpernel, radovima modnih fotografa, fotonovinara, filmaša ili umjetnika kao što su Richard Avedon, Raymond Depardon, William Klein, Gerhard Richter, Cindy Sherman i Andy Warhol.

Riječ "paparazzo" dolazi od imena nametljivog novinarskog fotografa Waltera Santessoa iz filma "La Dolce Vita" Federica Fellinija iz 1960. a odnosi se na praksu čekanja u zasjedi, praćenja i prikradanja slavnima kako bi se "ukrala" inkriminirajuća ili ekskluzivna fotografija.

Od tada do danas paparazzo je, kao svojevrstan heroj postmoderne, postao mitska figura popularne štampe, žutog tiska i tabloida, koji u sebi utjelovljuje isprazni portret plitkog izvjestitelja. No, posao paparazza daleko je složeniji nego se čini: da bi bio uspješan, paparazzo mora biti dosjetljiv, i svaki od njih ima svoje trikove i svoju zalihu anegdota "s terena".

Magazinske naslovnice slavnog Andyja Warhola na izložbi 'Paparazzi! Fotografi, zvijezde i umjetnici'

Njihove su ciljane skupine slavni i bogati. No, oni često nisu samo pasivne žrtve "paparacizma": često se brane, odbijaju se slikati, te ponekad čak i napadaju svoje napadače. Suprotno tome, često također pristaju "sudjelovati u igri", postajući neka vrsta saveznika fotografu. Neki smišljaju vlastite trikove kako izbjeći objektivu.

Još od 60-tih i 70-tih godina prošloga stoljeća, stajališta tih "lovaca na slike" fasciniraju mnoge umjetnike koji u svojim projektima često nastoje "ući u kožu" paparazza. Estetika paparazzo fotografije - stilske tehnike i korištenje teleobjektiva, velikih uvećanja i slično - inspirirala je i brojne suvremene umjetnike kao što su Viktoria Binschtok, Malachi Farrell, Kathrin Guenter, Alison Jackson ili Armin Linke.

Predstavljanjem pola stoljeća fotografija poznatih i slavnih i radove priznatih umjetnika koji su također pokušali iskoristiti taj moderni mit, izložba nastoji definirati osobine estetike paparazzo fotografije te ukazati na postojanje "paparazzo fenomena" u modnoj fotografiji.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 02:31