IZLOŽBA FOTOGRAFIJA

FOTOGRAFIJE FRANJE POMMERA I ROBERTA GOJEVIĆA Portreti književnika između kojih je preko 100 godina

Ivan Kukuljević Sakcinski, Slavenka Drakulić i Petar Preradović
 

Franjo Pommer, Danac koji je najveći dio života proveo u Zagrebu u 19. stoljeću, snimio je jednu od prvih reportažnih fotografija u povijesti na ovim prostorima, postavljanje kipa bana Josipa Jelačića 16. prosinca 1886, imao je prvi stalni studio u povijesti ovog grada, u gornjogradskoj Vijećničkoj ulici (danas Kuševićevoj).

Također je autor prvog fotografskog projekta izvedenog u Hrvatskoj “Fotografične slike naših narodnih spisateljah” iz 1856. Sačuvane su one Mirka Bogovića, Ivana Kukuljevića Sakcinskoga, Petra Preradovića i jezikoslovca Vjekoslava Babukića, no zabilježeno je da je bilo petnaest fotografija.

Kolodij na staklu

Robert Gojević suvremeni je fotograf koji je, inspiriran Pommerovim opusom, istim tehnikama kojima se koristio ovaj fotograf, snimio petnaestoro suvremenih književnika i književnica, među kojima su Dorta Jagić, Miljenko Jergović, Kristian Novak, Slavenka Drakulić, Tanja Mravak, Ivica Prtenjača... U svome atelijeru ih je najprije snimao i potom izrađivao fotografije tehnikom za koju se pretpostavlja da ju je koristio i Pommer davno prije njega, i tako odao hommage njegovu radu.

Pommerove i Gojevićeve fotografije, uz rekonstrukciju ateljea u kojemu je djelovao Pommer, u temelju su izložbe koja se pod nazivom “Pommer /Gojević. Fotografične slike naših narodnih spisateljah” otvara večeras u Muzeju grada Zagreba.

Zoran Ferić

Pommer je bio plodan i cijenjen fotograf. Koliko je za sada poznato (a autori izložbe pozivaju i građane na suradnju; ako nađu neku fotografiju, lako će je prepoznati, sve imaju žig i potpis autora), iza sebe je ostavio više stotina fotografija. Njih četristotinjak se čuvaju u MGZ-u, MUO i Hrvatskom državnom arhivu.

Autori izložbe su Iva Prosoli iz MGZ-a i Hrvoje Gržina iz Hrvatskog državnog arhiva, a kustosice su Iva Prosoli i Dubravka Zaninović Stančec iz MGZ-a i Dunja Nekić iz MUO.

Kustosi su među ostalim istraživali i je li ideja fotografiranja narodnih spisatelja potekla od samoga Pommera ili ga je na to potaknuo netko drugi. Iako na ovo pitanje još nema odgovora, Narodne novine iz tog su razdoblja pisale kako je Pommer “prionuo na taj posao samo po nagovoru nekih vèrlih prijatelja naše stvari i iz težnje, da bude bar u nečem koristan našemu narodu.” Postoji jedna teorija da je inicijator bio Ljudevit Gaj, no nije dokazana.

Tri razdoblja

Osim književnika, snimao je glumce, gradonačelnike, svećenike, vojnike, trgovce, liječnike, plemiće i njihove obitelji. Bila je stvar prestiža fotografirati se kod Pommera, kao što je 80-ak godina kasnije isto vrijedilo za Foto Tonku. Najviše je sačuvanih fotografija iz 60-ih godina 19. stoljeća. U tome su razdoblju pred objektiv stali i gradonačelnik Pavao Hatz, banovi Antun Vakanović i Ivan Mažuranić, povjesničar Franjo Rački.

Sačuvani su i brojni portreti nepoznatih žena, muškaraca i djece, pojedinačno, u parovima ili manjim skupinama. Uvođenje fotografija formata posjetnice u Zagreb se pripisuje upravo Pommeru. Prema poleđini je moguće datirati fotografije, pa se pretpostavlja kako je jednu od posljednjih fotografija Pommer snimio u listopadu 1878., sina svojeg kolege Juliusa Hühna, dječaka Kurta, kasnije poznatog oftalmologa.

Dorta Jagić

Franjo Pommer rođen je 1818. u Odenseu u Danskoj, krenuo je kao slikar šegrt. Ne zna se kad je stigao u Hrvatsku, no poznato je da se prvo zaposlio kao dekorater u kazalištu. Njegov rad predstavljen je u tri razdoblja: rano 1854.-1860., od otvaranja atelijera i ranih radova, srednje 1861.-1874. i kasno 1875.-1879. koje obuhvaća rad tada već afirmiranog fotografa.

Izložba koju svakako vrijedi pogledati kako zbog Pommera tako i zbog Gojevića.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 00:19