RAZVILA SE POLEMIKA

Iz ove trošne zgrade iselili su stanare, platili 500.000 eura, imali velike planove, a onda je došlo do velikog preokreta

Ulica Peironcely broj 10

 Rafael Bastante Casado/zuma Press/profimedia/Rafael Bastante Casado/zuma Press/profimedia
Riječ je o lokaciji u Madridu koju je snimio najpoznatiji fotoreporter svijeta, i snimka je kultna

Krajem 1936. godine, tijekom svoga drugoga putovanja u Španjolsku, mađarsko-američki ratni fotograf Robert Capa svojim je fotoaparatom ovjekovječio prizor bombardiranjem oštećene kuće jednog madridskog, radničkog naselja. Uništeni krov i fasada, ulica prepuna krhotina... I mlada ozarena žena s troje malene djece kao kontrast devastaciji koju je prouzročilo fašističko bombardiranje tijekom prvih dana Španjolskog građanskog rata.

No, što se kasnije dogodilo s tom povijesnom zgradom na adresi Peironcely 10?

Kako piše The Guardian, istoimena platforma (Peironcely 10) zadnjih je deset godina, uz potporu Fundacije Anastasio de Gracia, koristila povezanost lokacije s poznatom fotografijom kako bi sačuvala skučenu, ruševnu zgradu te ljudima koji u njoj trenutačno borave priskrbila bolji smještaj. No, 2018. godine madridsko Gradsko vijeće, na čijem je čelu bila ljevičarska gradonačelnica Manuela Carmen, najavilo je plan o izvlašćivanju za 500.000 eura te seljenju stanara. Opisavši tu lokaciju kao "svjedočanstvo o recentnoj povijesti Španjolske", Vijeće je najavilo i da je namjerava pretvoriti u komemorativni centar..

image

Ulica u kojoj je Robert Capa zabilježio slavnu fotografiju

Rafael Bastante Casado/zuma Press/profimedia/Rafael Bastante Casado/zuma Press/profimedia

"Kada se proces eksproprijacije privede kraju, zgrada će, prema našoj ideji, postati memorijalni centar gdje će biti izložen rad Roberta Cape. Naravno, prodiskutirat ćemo te projekt uskladiti s kolektivima koji se zalažu za zaštitu i prezervaciju ove, za sjećanje grada bitne zgrade", rekao je svojedobno José Manuel Calvo, vijećnik za održivi gradski razvoj.

No, danas, šest godina kasnije, Gradsko vijeće pod vodstvom konzervativne stranke PP možda se i predomisli. Iako je zgrada izvlaštena i u njoj više nema stanara, generalni ravnatelj za nasljeđe Gradskog vijeća španjolske metropole na nedavno je održanom sastanku ustvrdio da je ideja o muzeju "konceptualni prijedlog, a ne arhitektonski nacrt".

Kako tvrde iz Vijeća, odluka o budućnosti zgrade neće se donositi prije no što je se renovira.

image

Ulica u kojoj je Robert Capa zabilježio slavnu fotografiju

Rafael Bastante Casado/zuma Press/profimedia/Rafael Bastante Casado/zuma Press/profimedia

"Vijeće je u ovom trenutku usredotočeno na restauraciju zgrade, koja je u vrlo krhkom stanju. Kada se ti radovi dovrše, donijet će se odluka o tome koja uporaba najbolje odgovara tehničkim uvjetima zgrade", poručili su preko glasnogovornika za Observer.

Pojedince, koji su se dosad borili kako bi se zgrada, kao i njena povijest, sačuvali, zaprepastila je činjenica da o fotografu Capi i memorijalnom centru ili muzeju nije bilo niti spomena. Njihov prijedlog i dalje je otvaranje "Centra za interpretaciju zračnog bombardiranja Madrida Robert Capa".

José María Uría ispred Fundacije Anastasio de Gracia posebno je nezadovoljan sugestijom Vijeća da se zgrada pretvori u kulturni prostor višestruke namjene. Riječ je, veli, o premalenom prostoru. Osim toga, mnogo prostraniji kulturni centar s ogromnim auditorijem od ove je zgrade udaljen samo nekoliko stotina metara.

image

Mural po fotografiji

Rafael Bastante Casado/zuma Press/profimedia/Rafael Bastante Casado/zuma Press/profimedia

"Nitko ne ulazi u građevinski projekt, a da ne zna koji je plan za zgradu te za što će se ona koristiti. Ne izgradiš kuću da bi naknadno krenuo razmišljati gdje će se nalaziti kuhinja i kupaonica te utičnice. Ma dajte! Kuća se dizajnira prema svojoj upotrebi. Kao da nas smatraju budalama", objašnjava Uría spominjući izlaganje kopije Capine fotografije u Muzeju kraljice Sofije (Museo Reina Sofía), u kojem je obješena i Picassova Guernica.

Fotografiju se ponosno izlaže u globalnom priznatom muzeju, dok se prema samom lokalitetu, istodobno, pokazuje prijezir, smatra.

"Kažu da lokalitet vrijedi sačuvati. No, zašto? Zašto bi ga trebalo sačuvati? Zbog Capine fotografije! Odvajanje zgrade i slike nema smisla. Osim toga, Muzej bi bio pokretač ekonomskog i kulturalnog rasta na tom području", uvjeren je Uría.

Capinim centrom u toj zgradi odala bi se čast njenoj prošlosti, privukli bi se domaći i međunarodni posjetitelji, što bi pogodovalo kako tome kvartu, tako i cijelome gradu, mišljenja je Cynthia Young, bivša kustosica Arhiva Robert Capa pri Međunarodnom fotografskom centru (Robert Capa Archive at the International Center of Photography).

"Mislim da je to, na neki način, fotografija puna nade, što je veliki dio onoga što je Capa tijekom rata pokušao dokumentirati....Vidim je, u velikoj mjeri, i u povijesti zgrade. Djeluje kao da je većina tog područja u nekom trenutku tijekom osamdesetih, ili prije, srušena, no ova je zgrada postojana, iz nekog neobičnog razloga", zaključuje Young.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
16. prosinac 2024 13:51