Izrađivani su lijepi predmeti za svakodnevnu upotrebu...

Izložba “Jugendstil”, otvorena u petak u zagrebačkom Muzeju Marton , posvećena je europskoj umjetnosti iz razdoblja secesije. Projekt je ostvaren zahvaljujući suradnji dvaju velikih inozemnih muzeja - Muzeja primijenjene umjetnosti iz Beča i Muzeja primijenjene umjetnosti iz Budimpešte, te zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt. Također, predstavljeni su i do sada hrvatskoj javnosti manje poznati radovi iz privatne kolekcije Veljka Martona. Za razliku od izložbe iz Muzeja za umjetnost i obrt, koja je tematizirala secesiju u Hrvatskoj, izložba u Muzeju Marton predstavlja međunarodne eksponate koji stilski pripadaju ovom iznimno značajnom povijesno-umjetničkom razdoblju s kraja 19. stoljeća.

Umjetnički pravac koji je obilježila izražena dekorativnost, asimetričnost, plošnost, uporaba ornamenata i vijugavih linija te stiliziranih floralnih i geometrijskih oblika javio se gotovo istodobno u više zemalja pod različitim nazivom: Jugendstil u Njemačkoj, secesija u Austriji i zemljama srednjoeuropskog kruga, Le Style Modern ili L’Art Nouveau u Francuskoj, Modern style u Engleskoj i SAD-u, Stile Liberty ili Floreal u Italiji, Modernista u Španjolskoj itd.

Raskid s akademizmom

Iako su u iste ideje različito artikulirane od zemlje do zemlje, zajednička nit vodilja bila je težnja za preporodom u umjetnosti, individualizmom i apsolutnom slobodom stvaranja, čime je došlo do konačnog raskida s akademizmom i historicizmom 19. stoljeća i nagovještaja modernizma 20. stoljeća.

Među izloženim radovima svakako treba istaknuti arhitekta i dizajnera Josefa Hoffmanna, jednog od osnivača austrijske secesije koji je blisko surađivao s najvećim umjetnicima toga vremena poput Gustava Klimta, Otta Wagnera, Kolomana Mosera, Josepha Marie Olbricha i dr. Vođen idejom da umjetnost mora biti dostupna svima te da umjetnici moraju surađivati s kupcima, Hoffmann je u suradnji s Moserom te uz financijsku pomoć Fritza Wärndorfera utemeljio Weiner Werksätte, odnosno Bečke radionice poznate po izradi predmeta primijenjene umjetnosti iznimne kvalitete.

Značajna imena

U sklopu izložbe “Jugendstil” izloženi su predmeti od stakla i metala realizirani prema njegovim nacrtima: toaletni pribor, vaze, jedaći pribor, posude za šećer itd.

Još jedno značajno ime izložbe je češki slikar, grafičar i ilustrator Alfons Maria Mucha koji se smatra jednim od glavnih predstavnika Art Nouveaua, u kojem je prevladavala krajnje dekorativna stilizacija forme i vijugavih linija. Umjetnik koji će u povijesti umjetnosti ostati zapamćen po plakatima s prikazom mladih žena raskošne kose, čije se figure isprepliću sa stiliziranim cvijećem i apstraktnom dekoracijom, na izložbi je zastupljen s četiri plakata.

Braća Daum

Francuski Art Nouveau predstavljen je i u djelima umjetnika Émilea Galléa koji je međunarodnu slavu stekao umijećem rada na staklu. Uvodeći nove eksperimentalne tehnike u vlastiti rad s naglaskom na naturalizam i floralne motive Gallé je poslužio kao inspiracija braći Daum, koji će ubrzo nakon njegove smrti 1904. godine postati vodeći dvojac Art Nouveaua, a njihovi proizvodi remek-djela u izradi dekorativnog stakla.

Američki dizajner Louis Comfort Tiffany najzvučnije je ime zagrebačke izložbe “Jugendstil”. Sin slavnog Charlesa Lewisa Tiffanyja, utemeljitelja svjetski poznate draguljarnice Tiffany, upamćen je kao jedan od legendarnih dizajnera stakla. Iako njegovo ime prvenstveno vežemo uz Tiffany lampe specifične po svom načinu izrade, odnosno uklapanju komada obojanog stakla u metalnu konstrukciju izuzetnog dizajna i ručno izrađenih detalja, Louis C. Tiffany bavio se i dizajniranjem namještaja i uređivanjem interijera. U Muzeju Marton izložen je njegov srebrni toaletni pribor, dekoriran bakrenim i mesinganim inkrustacijama, koji se sastoji od stolnog ogledala, nekoliko svijećnjaka i vaza, vrča s ručkom, dvije posude, držača za šibice, žlice za cipele i igle za kopčanje cipela.

Glavna atrakcija izložbe je srebrni toaletni pribor američkog dizajnera Louisa Comforta Tiffanyja

Najintrigantniji dio izložbe zasigurno su dvadeset i dva izložena akvarela, točnije crteža obojana vodenim bojama, hrvatskog slikara secesije i moderne Roberta Auera. Iako široj javnosti poznat kao profinjeni portretist, majstor akta i predstavnik tzv. zagrebačke šarene škole, Auer je u svom opusu ostavio velik broj lascivnih i opscenih crteža i akvarela. Zbog svog ilustrativnog i realističnog stila crtanja koji podsjeća na strip pretpostavlja se da su neki od crteža bili namijenjeni čitateljima tadašnjih časopisa erotske tematike.

Palača Kulmer

Auer se školovao u Beču i Münchenu gdje je pohađao Umjetničku akademiju, a zajedno s Belom Čikošem Sesijom otputovao je i u Ameriku gdje se družio s već spomenutim Alfonsom Muchom. Prikazani ciklus služi kao svojevrsni dnevnik autora, njegovih doživljaja i uspomena.

Na izložbi koja je otvorena do 20. srpnja pored navedenih umjetnika možete pogledati djela Karla Mottija, Hansa Christiansena, Pavela Janáka, Huga Kirscha, Antonije Krasnik i dr. Muzej Marton nalazi se na Gornjem gradu, u Palači Kulmer.