Mesar u Slavoniji kopao podrum i našao masivni zlatni prsten: ‘Ima natpis za sreću! Sad ga možete vidjeti‘

U vrtu mesara Antuna Mareka u Vinkovcima prilikom kopanja rupe za ledaru, na dva metra dubine, otkriven je zidani rimski grob sa kosturom i bogatim prilozima.

Bilo je to u jesen 1896. godine. No, sad se jedan pronađeni predmet može i vidjeti na izložbi u Arheološkom muzeju Narona.

U grobu su tada pronađeni ulomci staklene posude i dva predmeta; srebrna fibula i zlatan prsten. Prsten je poseban i po natpisu koji ima. Masivni zlatni prsten promjera 25 mm i težine 13,64 g ukrašen je imitacijom filigrana i ima ukrasnu kvadratnu profiliranu pločicu sa urezanim slovima VTF (utere felix). Izraz VTERE FELIX „koristi ovo sa srećom“ često se pojavljuje na raznim antičkim predmetima, u raznim varijantama i kraticama VF, VTF, VTE, VTR.F i sličnim.

- Uz natpis je moglo biti dodano i ime vlasnika ili božanstva ili neki drugi izraz kao VIVAS, VIVAS IN DEO. Takvi izrazi pojavljuju se na prstenju s gemama, na pečatnom prstenju ili je natpis urezan na ukrasnoj glavi. Javljaju se kao dekoracija na raznim osobnim predmetima, kao što je nakit - prstenje, narukvice i drugo, ogledala, vojna oprema - fibule, pojasne garniture - objasnila je Nikoleta Perok, viša kustosica Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Igor Krajcar - Arheološki Muzej U Zagrebu/

Ovaj prsten iz Vinkovca (rim. Cibale) potječe sa istočne nekropole gdje je prilikom izgradnje kuća u Prkos-ulici nađeno više rimskih grobova s nalazima. Nekoliko godina kasnije mesar Marek je proširivao svoju ledaru i naišao na dijelove istog zidanog groba s još zanimljivih grobnih nalaza kao što su ostatci keramičkih posuda i tri brončane posude.

U muzejskoj Zbirci srebrnog i zlatnog nakita Arheološkog osim ovoga iz Vinkovaca sličan natpis (VTR.F) urezan je i na jednostavnom zlatnom prstenu iz Surduka, i na srebrnom prstenu iz Siska (VTE).

Igor Krajcar - Arheološki Muzej U Zagrebu/

U Arheološkom muzeju Narona otvorena je izložba Rimsko zlatno prstenje iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu. Izložba ostaje otvorena do 8. svibnja.

Prsten je Rimljanima bio više od običnog nakita, a osim svoje dekorativne namjene, kao ukras na ruci, imao je simboličko i magijsko značenje. U antičkim izvorima spominje se pod različitim nazivima condalium, ungulus, a najčešće kao anulus.

Ovisno o materijalu od kojeg je bio izrađen, prsten je imao i važnu ulogu u određivanju statusa u vojnoj i civilnoj hijerarhiji. Pravo nošenja zlatnog prstena bilo je određeno i posebnim zakonom. Rimljani su najčešće nosili prsten na četvrtom prstu prstenjaku, zatim na kažiprstu i naposljetku na malom prstu.

Na izložbi Rimsko zlatno prstenje iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu predstavljeno je 65 primjeraka rimskog zlatnog prstenja, a koje čini dio Zbirke rimskog srebrnog i zlatnog nakita iz fundusa Arheološkog muzeja u Zagrebu. Većina prstenja dospjela je u Muzej otkupom ili kao dar, s raznih antičkih lokaliteta Siscia, Asseria, Viminacium, Sirmium, Burgenae i druga.