Muzej grada Zagreba poziva građane da im doniraju stare božićne čestitke koje imaju u kućama. U međuvremenu su kiosk u Klaićevoj ulici, koji su dobili na upravljanje, osvijetlili nekima od razglednica koje već imaju u svom fundusu, a koje pokazuju, među ostalim, ljude okupljene ispred zagrebačke katedrale u narodnoj nošnji, potom Trg bana Jelačićća, prekriven snijegom, iz tridesetih godina prošlog stoljeća, konjske zaprege ispred karedrale, potom ljude kako nose božićnu jelku uz Kamenita vrata, što je razglednica s potpisom slavnog Andrije Maurovića iz 40-ih godina prošlog stoljeća...
Ujedno, nudeći besplatne ulaznice u Muzej, pozivaju građane: "Ispisane ili ne, čestitke su vrijedni su nam svjedoci nekih minulih vremena. Ovom donacijom obogatite našu Zbirku razglednica, a zauzvrat vam tijekom ovih blagdana poklanjamo slobodan ulaz u Muzej. Kako su napisali, uz objave nekoliko razglednica koje imaju: "Mnogi od nas u nekoj staroj kutiji od cipela čuvamo najdraže božićne čestitke dobivene od dragih nam ljudi. Ljudi koje možda dugo nismo vidjeli, ali koji su nam i dalje vrlo bliski, koji su odvojili vrijeme da za nas odaberu njima najljepšu čestitku, na nju rukom ispišu najljepše blagdanske želje i pošalju nam je kako bi nam ovo adventsko vrijeme učinila još toplijim i čarobnijim. Te sačuvane drage uspomene, bilo da su ih oslikali poznati umjetnici ili su njihovi autori nepoznati, za nas imaju posebnu emotivnu vrijednost. Božićne i novogodišnje čestitke oslikane su različitim motivima, najčešće onima koji simboliziraju sreću i blagostanje; dimnjačarima, djetelinom, potkovama, gljivama i svinjama. Dimnjačar nam je svima poznat simbol sreće; uporište ovoj simbolici jest u činjenici da je kuća koja ima dimnjak topla, u njoj se kuha, dakle nema neimaštine. Još od doba antike svinja simbolizira bogatstvo i obilje, a u Srednjem vijeku, u Njemačkoj je postala simbol sreće. Smatralo se da onaj tko posjeduje svinju nije gladan, a samim time je – sretan. Zbog nemogućnosti hodanja unatrag, svinja na božićnim čestitkama simbolizira prosperitet. Na božićno - novogodišnjim čestitkama nerijetko su prikazana djeca, koja pritom počesto izvode sitne nepodopštine. Simbol je to ulaska u nešto novo, novo razdoblje
Tim povodom motivI nekih od tih razglednica osvjetljavaju kiosk na početku Klaićeve ulice, kojeg je MGZ preuzeo je od vlasnika, INovine, upravljanje kioskom na početku Klaićeve ulice. Želja im je, kažu, "vratiti mu nekadašnji sjaj i udahnuti novi život". Nakon obnove, kiosk će poslužiti "kao mjesto za manje izložbe i događanja".
Ideja je to nove ravnateljice, Slovenke Aleksandre Berberih Slana, a kiosk je ranije bio sedam, osam godina napušten.
Na njegov nekadašnji sjaj ukazuju tek plavi stupovi, nkoć važan punkt stanovnika Zagreba, gdje se čekao tramvaj, kupovale novine ili hamburgeri, ovisno o tome koja ste generacija, posve je zapušten i iznutra.
Na ovom mjestu kiosk stoji sada već više od stotinu godina. Na fotografijama iz 1910. godine, kioska nema, no pojavljuje se 1920. godine. Znači da je nastao u tom razdoblju. Originalno je to bila tramvajska stanica i bila je okrenuta prema današnjoj Klaićevoj ulici, tek je kasnije okrenuta prema muzeju. Bila je stanica u doba kada je konjska zaprega vukla tramvaj. Originalna je boja bila zelena.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....