Ovogodišnju nagradu Bernardo Bernardi za najuspješnije ostvarenje na području oblikovanja i unutrašnjeg uređenja, a koju dodjeljuje UHA, dobila je arhitektica Vanja Ilić za Vinogradarsku zbirku u Pitvama Muzeja općine Jelsa. Što joj je bio najveći izazov u uređenju interijera nekadašnje škole za potrebe muzeja?
- Vrlo složen i opsežan program trebalo je integrirati u mali prostor i unutar konzervatorski zaštićene ovojnice. Prostorna koncepcija stalnog postava bazira se na integriranju suvremenih interijerskih elemenata koji su preuzeli sve funkcionalne potrebe, tako da tvori niše za izlaganje, a prostor između slobodno teče i prožima se s volumenom zgrade, ostavljajući slobodne vizure na pejzaž. Dio stalnog postava je postavljen u eksterijeru, formirane su blago "lebdeće" platforme za postav eksponata, u skladu s topografijom terena, tako da se prirodni krajolik gotovo ne dotiče, a stvara se platforma za impresivan pogled - objašnjava arhitektica.
embed_photo_jl}3263335{/embed_photo_jl}
Prije manje od mjesec dana imala sam prilike ovaj muzej vidjeti i uživo. Izvana nas dočekuje škola u gotovo svom izvornom izdanju, no unutrašnjost je moderna i - crna? Pitamo arhitekticu zašto su se odlučili za tako taman interijer.
- Unutarnja ovojnica interijera je svijetla, u boji cementne žbuke, pod, strop i zidovi su gotovo pješčanog, svijetlog tona. Suvremeni interijerski elementi koji su uneseni unutar postojećeg tkiva su tamni prvenstveno jer je za izlaganje ove vrste eksponata koji su pretežito od drva i metala potrebno optimizirati pozadinske plohe, a pokazalo se da to najbolje funkcionira na tamnoj pozadini. Na taj su se način formirale tamne izložbene niše s potpuno kontroliranom rasvjetom koje se izmjenjuju sa svijetlim dijelovima interijera i otvorenim vizurama prema okolišu. Pomičnim panelima u prizemlju prostor može biti potpuno taman kao projekcijska dvorana ili otvoren i svijetao i potpuno integriran s okolišem.
Za kratki razgovor Vanju Ilić smo jedva uspjeli uhvatiti jer je upravo u završnoj fazi realizacije novog Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, projekta koji ponovo radi u suradnji s Goranom Rakom.
- Projekt je izuzetne razine složenosti i obuhvaća kompletnu rekonstrukciju gornjogradske palače, protupotresnu obnovu, natkrivanje atrija, nadogradnju, uređenje interijera i stalni postav. Arhitektonska intervencija je suvremena, a istovremeno s vrlo suptilnim odnosom prema povijesnom tkivu i revitalizaciji baštine, kako arhitektonske tako i bogate prirodoslovne građe. Osim stalnog muzejskog postava, Zagreb će dobiti i dodatne javne prostore, čitavo je prizemlje javne namjene, za različita kulturna i znanstvena događanja. Aktivirat će se i otvoriti prostor padine prema Tuškancu kao nova poveznica Gornjeg i Donjeg grada, a osim stalnog postava u funkciji će biti i tri nova javna prostora, atrij i dvije promjenjive izložbene dvorane - kaže ova arhitektica koja je vrlo zaposlena te trenutačno radi Trg sa spomen-obilježjem hrvatskim braniteljima u Rovinju, koji bi trebao uskoro u realizaciju, nekoliko stambenih projekata koji se trenutačno grade ili su u fazi projektiranja, mali muzej u Novskoj...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....