Turskoj predstoji restauracija te rad na kupoli Aja Sofije, monumentalnog arhitektonskog zdanja čija je izgradnja započela u šestom stoljeću. Nekadašnja crkva 1453. je godine, po osvajanju otomanskog sultana Mehmeda Osvajača, transformirana je u džamiju. Utemeljitelj Republike Turske Mustafa Kemal Ataturk 1934. ju je godine pretvorio u muzej, no 2020. godine dekret iz 1934. godine je poništen, čime joj je ponovno vraćena funkcija džamije, piše Reuters. Velebno remek-djelo od 1985. se godine nalazi na UNESCO-vu popisu svjetske kulturne baštine.
Ovime se "otvara važno poglavlje u knjizi života Aje Sofije", rekla je povjesničarka bizantske umjetnosti Asnu Bilban Yalcin.
"Ta je struktura puna iznenađenja jer se stvari nekad razviju u smjeru kojeg nismo očekivali", komentira također Yalcin.
Prije no što započne proces popravka, kupolu će pokriti, a olovni pokrov potom će se otkloniti kako bi se omogućili radovi vezani za restauraciju i jačanje, otkriva Ahmet Gulec, stručnjak za konzervaciju i restauraciju kulturnog vlasništva.
Rad na potonjem usmjerit će se na slabe točke ustanovljene simulacijom velikog potresa u zemlji ispresijecanoj rasjedima.
Koji su stvarni strukturalni problemi znat će se nakon podizanja olovnog pokrova, kaže Hasan Firat Diker, profesor arhitekture pri Sveučilištu Fatih Sultan Mehmet Vakif.
U planu su, piše AP, radovi na centralnoj kupoli, ali i polukupolama, zamjena istrošenih olovnih pokrova te nadogradnja čelične konstrukcije.
Brzinu i sigurnost radova trebala bi pospješiti dizalica visine 41 metar s dužinom krana od 60 metara, postavljena s istočne strane.
Prema riječima dr. Mehmeta Selima Oktena, građevinskog inženjera i predavača pri Sveučilištu Mimar Sinan, stručnjaci su fokus držali na seizmičkoj sigurnosti džamije. Nova faza radova bit će pak, tvrdi Okten, najznačajnija dosad.
"Dovršili smo radove na četiri minareta te na glavnoj strukturi. No, za ovo jedinstveno kulturno nasljeđe - kupole - planiramo upotrebu modernih, laganih materijala...", najavljuje Okten.
Sve intervencije na centralnoj kupoli izvode se s vanjske strane kako bi se sprječilo oštećenje mozaika, na kojima će se također provoditi radovi, piše Danas.rs.
Jedna od najslavnijih svjetskih džamija za vrijeme restauracije bi trebala ostati otvorena za štovatelje i posjetitelje, a to, pojašnjava Gulec, otežava proces.
Koliko će dugo restauracija trajati, nije poznato. Na vrijeme trajanja restauracije utjecati bi mogle vremenske prilike, kao i nepredviđeni dodatni radovi.
Komentari
0