SLIKE U KAZALIŠTU

OTKRIVAMO: Riječki HNK dobiva galeriju, a glavna je atrakcija Gustav Klimt

Intendant Marin Blažević, kustosica Katarina Mažuran Jurešić i Alan Vukelić, šef tehnike
 Matija Djanješić / CROPIX
Kazališna galerija Zajc, čija će prva faza biti gotova do ovog ljeta, nalazit će se unutar same zgrade i vodit će do svojevrsnog vidikovca s kojeg će se slike moći gledati

Riječki HNK Ivana pl. Zajca uskoro će dobiti vlastitu izložbenu galeriju čija će glavna atrakcija biti djela Gustava Klimta. Slike koje je početkom svoje karijere radio slavni bečki slikar krase, kao što je poznato, strop riječkog kazališta, a kazališna galerija koja će se nalaziti unutar same zgrade vodit će do svojevrsnog vidikovca s kojeg će se one moći gledati.

Taj dio programa bit će zadnja etapa u stvaranju jedinstvene kazališne galerije Zajc čija će pak prva faza, kako najavljuju iz te kuće, biti realizirana već ovog ljeta. “Kazališna galerija, svojevrsni mali kazališni muzej, bit će smještena na posebno zanimljivom mjestu: oživjet ćemo i urediti prostore kazališta koji trenutno nisu dostupni publici ili se ona njima rijetko kreće: paralelno stubište do galerije koje je već neko vrijeme zatvoreno za publiku, ali i prostori na vrhu kazališne zgrade – ispred ulaza u galeriju te sama galerija, kazališni balkon, koju ćemo preurediti tako da se s nje mogu vidjeti iznimna umjetnička djela koja nas izdvajaju na svjetskoj umjetničkoj karti: originalne stropne slike Gustava Klimta te njegova brata Ernsta i Franza Matscha”.

Za to će, napominju u riječkom kazalištu, ipak trebati pričekati sljedeću godinu i povratak slika, nakon restauracije i izložbe “Nepoznati Klimt” u Muzeju grada Rijeke, na njihovo originalno mjesto, oko velikog lustera u središnjem dijelu stropa gledališta.

Izlaganje baštine

Osim Klimta u riječkom kazalištu, u galeriji Zajc, bit će izložena i kazališna baština, a projekt će se realizirati u fazama.

Voditeljica projekta Katarina Mažuran Jurešić očekuje da će već krajem lipnja publika moći razgledati muzejski postav. “Ovo je prva takva inicijativa u Hrvatskoj. Odlučili smo se za ovaj potez potaknuti velikim interesom za razgledavanje našeg kazališta kod građana, djece, turista, domaćih i stranih”, kaže voditeljica programa razvoja publike u riječkom kazalištu te dodaje da je zgrada zanimljiva zbog svoje povijesti, no najveća atrakcija zasigurno su radovi Gustava Klimta što dodatno privlači publiku na razgledavanje riječkog kazališta. “Klimt će biti veliko finale šetnje kroz kazališnu galeriju kroz koju će se prolaziti kao kroz neki paralelni svijet.”

Klimtova rana faza i riječke slike, inače, tema su velike izložbe “Nepoznati Klimt” koja se trebala otvoriti ovoga ljeta u Muzeju grada Rijeke u sklopu programa EPK, no izložba je odgođena za iduću godinu. Trebala je to biti jedna od najvećih atrakcija Europske prijestolnice kulture na kojoj su se prvi put izbliza trebale vidjeti slike rađene za riječko kazalište te pripremni crteži i studije posuđene iz muzeja, galerija i privatnih zbirki diljem svijeta.

Slike su za širu javnost do sad bile gotovo nepoznate i nedovoljno istražene, a označavaju ranu, historicističku fazu Klimtova stvaralaštva prije njegovih čuvenih secesijskih remek-djela. Klimt ih radi nakon završene Škole za umjetnički obrt kada započinje i njegova suradnja s bečkim arhitektonskim uredom Fellner i Helmer koji se specijalizirao za izgradnju kazališnih zgrada na širem području nekadašnje Austro-Ugarske Monarhije.

Mladi 23-godišnji Klimt i njegov brat zajedno s prijateljem Matschom, njih su trojica zajednički nastupali kao Družba umjetnika, preuzimaju narudžbu za izradu slika za riječko kazalište koje nastaju u Beču u razdoblju 1884.-1885. te nedugo zatim nakon izložbe u Austrijskom muzeju za umjetnost i industriju stižu u Rijeku. Zanimljivo je da nisu nastale u tehnici fresaka in situ nego u ulju na platnu te su naknadno ugrađene na mjesta za koja su rađene.

Tri alegorije

Dugo se u literaturi prenosio krivi podatak da su ove Klimtove slike bile namijenjene kazalištu u Bukureštu. Klimt je za riječko kazalište napravio tri alegorijska prikaza na stropu (Alegorija instrumentalne glazbe, Alegorija ozbiljne glazbe i Alegorija poezije) dok mu se dvije slike anđela manjih dimenzija iznad svečanih loža pripisuju.

Najveću je sliku “Kazalište” iznad pozornice za riječko kazalište naslikao Ernst Klimt, mlađi brat Gustava Klimta. Kako ističe povjesničarka umjetnosti Irena Kraševac u svojem radu o ovim slikama, u austrijskoj povijesti umjetnosti Klimtove slike u Burgtheatru i Kunsthistorisches muzeju smatraju se vrhunskim djelima kasnog historicizma, a toj valorizaciji treba pridodati i dugo godina zanemarena djela koja krase riječko kazalište.

A da bi se moglo uživati u pogledu na Klimtova djela, kako otkriva šef tehnike u Zajcu, Alan Vukelić, bit će potrebno napraviti i neke preinake na balkonu, na primjer morat će se maknuti dio sjedala. Za izložbenu galeriju u Zajcu međutim neće se raditi veći zahvati. Galerija će se nalaziti u stubištu koje trenutno nema nikakvu svrhu dok je nekad služila za pristup balkonu.

“Bit će osmišljena kao vremenska kapsula”, kaže Mažuran Jurešić. Tu će se, pojašnjava, moći vidjeti razni predmeti iz kazališnih radionica poput kostima, vlasulja, rekvizita, zatim fotografije, dokumenti i nacrti iz vremena izgradnje kazališta, priče o zaslužnim ljudima koji su ga stvarali, članci iz tiska no isto tako i mnogo toga što se danas događa u tom kazalištu poput priča iz kazališne svakodnevice te svjedočanstava publike, “paralelna emocionalna povijest našeg kazališta”.

Izložba će, naime, naglašavaju u riječkom kazalištu, osim priče o tome kako je kazalište nastalo i tko je zaslužan za rad kazališta tijekom proteklih desetljeća, prikazati i različite “priče iza pozornice”, donijet će pogled u kreativne procese koji prethode predstavama ili ih prate: radu kazališnih radionica, tehnike, izrade kostima, scenografije, osmišljavanju svjetla, pokreta...

Kazališna baština bit će predstavljena na interaktivan način, koristeći nove tehnologije i audiovizualne materijale. “Kazališna publika imat će važnu ulogu u stvaranju ove izložbe jer će njihova osobna iskustva i uspomene, kroz digitalne priče, unijeti novu dimenziju interakcije grada i njegova kazališta”, poručuju iz Zajca. U kasnijim fazama ovog projekta planirana je modernizacija galerije i digitalno opremanje izložbe, koje je prijavljeno na natječaj Kreativne Europe.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 07:10