U Muzeju prekinutih veza na zagrebačkom Gornjem gradu ovih se dana može pogledati pop-up izložba "Priče koje odjekuju", nastala u suradnji s Muzičkim biennalom Zagreb, koja istražuje odjeke ljubavi i gubitka kroz osobne priče o prekidima povezane s glazbom i zvukom.
"Sve vrste odnosa, pa i naš odnos s glazbom, ostavljaju tragove - zvučne, emocionalne i materijalne fragmente koji nas nastavljaju oblikovati na neočekivane načine. Pjesma može nositi težinu prošle ljubavi, poznati zvuk može ponovno otvoriti rane ili donijeti utjehu, predmet može upiti osjećaje koje je teško izraziti riječima", piše u popratnom tekstu izložbe koja "istražuje zvukove koji često prate naše najintimnije trenutke, utiskujući se u uspone i padove ljubavi i gubitka. Bol gubitka je promjenjiva - zadržava se, iskrivljuje, iščezava i iznova se pojavljuje, neprestano oblikujući naše emocije i odjekujući kroz njih na neočekivane načine."
Izložba posvećena prekidima kroz glazbu zauzima jednu manju prostoriju u postavu muzeja koji je nedavno dobio nove priče i predmete pristigle iz cijeloga svijeta. Ovaj se dio sastoji od svega nekoliko priča koje su upotpunjene raznim predmetima, među kojima se našao i mobitel jedne Zagrepčanke koji joj je darovao bivši partner:
"Ovaj mobitel bio je skriven u ormaru, ali nikada zauvijek zaboravljen. Svaki put kad bih otvorila vrata ormara, stegnulo bi me u prsima, a u glavi bih začula bip - zvuk nove poruke", zapisala je uz ovaj podsjetnik na prošlu ljubav.
"U neka sretnija vremena, taj zvuk bio je najljepši podsjetnik da imam Ljubav. Porukama smo razmjenjivali sitnice, smijeh, radost, ushit, slike naše ljubimice Mice. Kasnije, međutim, ‘bip‘ se pretvorio u strepnju, stres i suze", a onda je, jednog dana, zanijemio. "Pozivi su nestali, poruke su prestale stizati. Zvuk koji je nekoć značio ushićenje, toplinu i ljubav - iščeznuo je. Mobitel koji je bio simbol povezanosti, sada je postao simbol gubitka."
Gej iz San Josea podijelio je s posjetiteljima Muzeja prekinutih veza kutiju uspomena koja ga podsjeća na prerano preminulog prijatelja iz mladosti. Našao ju je nakon njegove smrti slučajno u ormaru. "Kad sam otvorio tu kutiju, ruke su mi drhtale dok sam pregledavao naše stare mikseve i one zgužvane klupske letke iz davno nestalih mjesta. Tada sam shvatio - nije to bila samo jedna od A.- ovih simpatičnih namještaljki. Ovo je bio njegov posljednji dar, ostavljen u mojoj sobi poput tempirane bombe uspomena, koja čeka trenutak kad ću ih najviše trebati. Sada darujem jednu od tih kazeta. Izgrebana je i izlizana, snimana i ponovno presnimavana sve dok kvaliteta zvuka nije počela blijedjeti. Baš kao što to čine i sjećanja. Miks ima sve - od pjesama zbog kojih smo vrištali od sreće u znojnim klubovima San Francisca, do laganijih melodija koje bismo puštali u njegovu podrumu, planirajući našu sljedeću avanturu."
Klub obožavatelja Jarma Jamppe Touminena darovao je pak posljednji studijski album popularnog finskog pjevača "čija je tragična smrt 1998. bila veliki gubitak za Fince i svijet glazbe", kako bi posjetitelji muzeja mogli poslušati njegovu glazbu.
"Otprilike 85 posto Jamppinih pjesama ulazi u kategoriju prekinutih veza. Teme poput suza, ljubavi, nedostajanja i razvoda tipične su teme u glazbi Jamppe Touminena", rekao je član kluba njegovih obožavatelja u popratnoj legendi.
Skladatelj i pijanist iz SAD-a podijelio je pak svoje sjećanje na bivšu suprugu kroz dvije skladbe koje je napisao za nju. Prva je instrumental u jazz stilu pod nazivom "23. travnja" kada je njezin rođendan, a druga je pjesma u pop-stilu pod nazivom "Constant Love Song".
"Iako je moj prvi brak s djevojkom iz studentskih dana završio prije više od dvadeset godina, nakon njega su ostale mnoge vrlo pozitivne stvari. Kao prvo, stvorili smo dvoje apsolutno divne djece koja su izrasla u brižne, zabavne i fantastične mlade ljude."
U središtu pop-up izložbe nalazi se mixtape "Dobro sam, nisam dobro", svojevrsni kolaž glazbe i zvuka, nastao tijekom radionice koju je u muzeju vodila producentica, skladateljica i psihologinja Ivona Eterović Tonota.
"U ovoj je radionici Ivona spojila osobne zvukove i glazbu sudionika u mixtape koji priča novu priču - onu koja potiče introspekciju, njeguje osjećaj povezanosti s nečim većim od nas samih i pruža prostor za oslobađanje kroz kreativni proces", kaže kustosica muzeja Charlotte Fuentes.
A osim na pop-up izložbi, koja se može razgledati do 20. travnja, priče o prekidima kroz glazbu prisutne su u cijelom postavu Muzeja prekinutih veza - od kutije s kazetama koje je jednoj Belgijanki darovao njezin bivši dok su bili u vezi, preko magnetofona sa snimljenim glasovima majke i oca pedesetogodišnjakinje iz Japana do knjige Boba Dylana.
Novi postav Muzeja prekinutih veza sadrži 84 objekta i priče.
"Tijekom godina prikupili smo brojne priče, a za ovu smo izložbu htjeli objediniti starije i novije donacije", kaže nam Fuentes.
"To nam omogućuje da istražimo jesu li se načini na koje volimo i doživljavamo odnose promijenili kako se društvo razvija. Kako bismo to postigli, kombinirali smo novoprimljene donacije s nekim od najvrjednijih djela s prošlih izložbi, s predmetima iz prvih dana naše zbirke.
Izložene priče istražuju širok raspon odnosa i prekida - romantične, obiteljske, pa čak i osobne ili nacionalne veze - proširujući ideju o tome što "prekid" može značiti izvan uobičajenog shvaćanja".
Danas kolekcija ovog muzeja, otkriva, uključuje 3627 predmeta koje su donirali ljudi iz cijelog svijeta.
"Ove priče dolaze do nas na dva načina - pojedinačnim prilozima koje nam šalju izravno ili se prikupljaju lokalno tijekom naših putujućih izložbi u različitim gradovima i zemljama tijekom cijele godine.
Prihvaćamo svaku donaciju sve dok nije uvredljiva ili diskriminirajuća."
U normalnim okolnostima izložbe se mijenjaju svake dvije do tri godine, kaže. "Međutim, ovom je postavu trebalo više vremena da zaživi zbog događaja u proteklih nekoliko godina". Svake godine Muzej prekinutih veza razgleda oko 120.000 posjetitelja.
OKVIR
Trideset i treće izdanje Muzičkog biennala Zagreb održava se do 12. travnja 2025. na brojnim zagrebačkim lokacijama: u KD-u Vatroslava Lisinskog, Hrvatskom narodnom kazalištu, Zagrebačkom kazalištu mladih, Muzeju suvremene umjetnosti, klubu Močvara, Petom kupeu, Zagrebačkom plesnom centru, Studentskom centru te mnogim drugima. Primarno inspiriran zagrebačkim Muzejom prekinutih veza, MBZ 33 za svoje tematsko polazište i preokupaciju uzima koncept prekinutih veza i kreira program 33. izdanja manifestacije čija tradicija i jest prekid s tradicijom. MBZ 33 tako kroz stvaralaštvo, suradnje i okupljanja istražuje složene suprotnosti koje nakon svakog oblika prekida (re)definiraju naše pozicije, smjer i tijek kretanja. Program 33. MBZ-a u osam dana trajanja publici će predstaviti koncerte orkestara, komornih sastava i solista, suvremene balete i operu, koncerte alternativne glazbe, klupske večeri, novomedijske instalacije i druge kulturne programe. Programski koncept MBZ 33 zajednički potpisuju novi umjetnički direktori, skladatelji Ivan Josip Skender, Davor Vincze i Tomislav Oliver, a festival organizira Hrvatsko društvo skladatelja.
Komentari
0