'KONZERVATIVNA INSTITUCIJA'

Pogled u veliko bogatstvo: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti svima je otvorila svoja vrata

Akademija ovako pokušava razbiti mit o sebi kao o konzervativnoj instituciji

ZAGREB - Cilj nam je približiti HAZU široj javnosti jer mislimo da je mit kako je Akademija zatvorena i konzervativna institucija. Zato smo odlučili otvoriti naša vrata građanstvu, rekao je jučer akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU.

Prvi put

Najviša znanstvena i obrazovna institucija u Hrvatskoj prvi put u svojoj 150 godina dugoj povijesti jučer i danas je odlučila biti otvorena za široku javnost. Dok su do prije nekoliko godina vrata Akademije bila zatvorena i za novinare, jučer su se učenici, studenti i građani miješali s akademicima koji su spremno pozirali fotografima i odgovarali na sva pitanja.

U slučaju HAZU takva manifestacija je još zanimljivija s obzirom na to da je riječ o instituciji o čijem radu, ako se izuzme rad umjetničkih galerija, javnost ništa ne zna premda rade na više od 200 projekata u različitim disciplinama, a u njihovu su posjedu vrijedne i nerijetko egzotične zbirke koje su uglavnom dostupne istraživačima.

Tako, primjerice, Odsjek za povijest hrvatskog kazališta skrbi za kazališnu zbirku koja je po opsegu jedna od najvećih u ovom dijelu Europe, dok se u Odsjeku za hrvatsku književnost nalazi 210 književnih ostavština koje se čuvaju u kutijama. Ovo je prvi put da su otvorene za masovni posjet.

Evolucija u Hrvatskoj

Nisu ništa manje zanimljive ni zbirke prirodoslovnih grana, pa tako u Zavodu za paleontologiju i geologiju kvartara, gdje se nalazi znanstveno izuzetno vrijedna kolekcija od nekoliko desetaka tisuća cijelih ili fragmentiranih životinjskih, ali i ljudskih kostiju, dr. Jadranka Mauch Lenardić i dr. Dejana Brajković trenutno pokušavaju dočarati evoluciju živog svijeta na području Hrvatske u posljednja dva milijuna godina. U njihovu su posjedu okamine stepskog bizona, špiljske hijene, vunastog nosoroga, tapira i mamuta, što je materijal koji je idealan za približavanje evolucije školskoj djeci.

15 milijuna godina

- Ovo je zub mamuta - rekla je dr. Mauch Lenardić pokazujući okaminu tešku nekoliko kilograma te je zatim ispričala o mamutskim zubima koji su tijekom života toga rilaša rasli čak nekoliko puta.

Premda su eksponati ovog Zavoda stari i do petnaest milijuna godina, atmosfera je znatno drukčija od one koja trenutno vlada u Kabinetu grafike, gdje je za posjetitelje izdvojen antologijski crtež Julija Klovića “Judita i Holoferno” iz sredine 16. stoljeća, koji je posljednji put izložen 2009. godine, nakon čega je proslijeđen na restauraciju.

Zbog osjetljivosti na svjetlost te promjene temperature i vlage, to se vrijedno djelo ne može vidjeti u stalnom postavu, nego se čuva u posebnim uvjetima u arhivima, a sad se pregledava, uz nadzor kustosa, u rukavicama. Blic fotografima nije dopušten.

Maestro Orest Shourgot, pak, u Atriju palače Akademije svirao je na Guarnerijevoj violini King uz klavirsku pratnju Domagoja Guščića. Violinu King izradio je 1735. Giuseppe Guarneri del Gesů, a od njegovih 25 do danas poznatih violina, King se ubraja među najočuvanije i najčuvenije. Čuva se u zaštićenom trezoru, u specijalnoj vitrini koja je opremljena vlastitim alarmnim sustavom, s autonomnim uređajima za režim mikroklime i dodatnom opremom za hladnu rasvjetu, a vrijednost joj je procjenjena na osam milijuna eura.

Na meti kritike

HAZU se proteklih godina nerijetko nalazio na meti kritike jer se, po sudu stručnjaka, na vrijednom instrumentu, nakon njegove restauracije, nedovoljno sviralo, a upravo je sviranje prijeko potrebno kako bi se sačuvala vrijednost zvuka.

Odlična ideja

Tijekom dva “otvorena dana” različita događanja neće se odvijati samo u Akademijinim Zavodima i galerijama u Zagrebu, nego diljem Hrvatske.

- Jako smo zadovoljni prvim odazivom, prvenstveno škola, i planiramo ubuduće organizirati slična događanja tijekom cijele godine - zaključio je predsjednik Kusić.

Očito slično misle i posjetitelji. Gotovo su svi jučer isticali da im je ovo prvi put da su kročili u zgrade HAZU-a.

- Ovo je odlična ideja da se HAZU, a posredno visokoškolsko obrazovanje približi građanima, posebice djeci. To bi tako i trebalo funkcionirati - rekao jeTomislav Bešvir, koji je odlučio zaviriti u kutke Akademije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
26. studeni 2024 03:17