EKSKLUZIVNO: GRAFITERSKI SUPERSTAR

Separd Fairey: Zašto sam ipak nacrtao Obamu

S Obamom sam ušao u mainstream, ali mislio sam na budućnost svojih kćeri. Moć street arta ionako je stvarna tek ako se o njemu govori, kaže Faire

NEW YORK - U crnim Adidas tenisicama, bijelim čarapama, hlačama od svijetlog i jaknom od tamnog trapera, Shepard Fairey izgleda neobično za čovjeka koji proizvodi neke od najatraktivnijih primjeraka ulične umjetnosti, uključujući i svjetski poznati poster Obame.

Izložba njegovih novih radova pod nazivom “ May Day” otvorena je u subotu navečer u galeriji Deitch Projects u New Yorku. U pauzi između postavljanja izložbe i crtanja novih murala po New Yorku, Fairey se prošle nedjelje pojavio na tribini u muzeju u Brooklynu.

Zamišljena moć

Fanovi su pohrlili poslušati ga i iskamčiti osobnu posvetu u raskošnoj knjizi njegovih radova “Obey”, ali i da ga samo vide - jer Street Art je postao nevjerojatno popularan i lukrativan dio umjetničkog biznisa, a Shepard Fairey je najveća zvijezda koju možete uživo vidjeti. Jedini veći od njega, Englez pod nadimkom Banksy,kojemu je skrivanje identiteat dio umjetničkog izričaja. Faireyeva nova izložba u New Yorku i Banksyjev dokumentarac “Exit Through the Gift Shop”, koji se upravo prikazuje u odabranim kinima u Americi, još jednom uvode nekoć marginalnu uličnu umjetnost u pop-kulturu.

Nijedna ozbiljna kolekcija moderne umjetnosti više nije potpuna bez radova Faireya, Banksyja i drugih. - Moj rad nije počeo kao umjetnost nego kao šala nastala u punk-rock, underground skaterskoj kulturi. Radio sam u skate shopu za 4 dolara na sat. Ali nisam htio samo popravljati skateove, pa sam počeo raditi i naljepnice. Iz šale sam napravio naljepnicu hrvača zvanog Andre The Giant, umnožio je u par tisuća komada i oblijepio grad Providence u kojem sam tada studirao. Što je više naljepnica bilo po gradu, to su ljudi više željeli znati o čemu se radi. Ljudi misle da se iza toga krije neka moć i šala je u tome što ona s vremenom postaje stvarna , jer svi o tome govore - objašnjava Shepard Fairey.

Taj je postupak zapravo ulično-umjetnički pandan reklamnim kampanjama: nebitne reklame, ako su dovoljno puta ponovljene, postanu bitne. Ljudi se vrlo lako pokoravaju ekonomskoj propagandi, pa je Fairey za svoju umjetničku propagandu počeo koristiti slogan “Obey” (Pokori se).

Posuđivanje utjecaja

Banskyjev film dokumentira nastajanje nekih od ranih Faireyevih radova. “Jednog dana Shepard Fairey će postati poznat po transformiranju lica jednog američkog senatora u svjetski poznati lik”, govori narator u filmu dok se izmjenjuju scene u kojima se Fairey vere po pariškim krovovima tražeći zid za svoj rad.

Faireyeva umjetnička obrada AP-ove fotografije tadašnjeg senatora Baracka Obame postala je planetarno popularan plakat, reproduciran na majicama, bedževima, kapama... Umjetniku je donijela slavu, ali i tužbu AP-a za navodno kršenje autorskih prava. O toj tužbi Fairey ne želi puno govoriti - tako su mu savjetovali odvjetnici - ali jasno je da AP-ov potez smatra neviđenom glupošću.

- Umjetnici oduvijek rade po fotografskim predlošcima. Ne mogu uopće zamisliti kakve bi štetne posljedice na umjetnost imao evetualni uspjeh AP-ove tužbe - kaže.

Fairey se našao i pod udarom kritika da je njegov rad plagijat. Istina, njegov stil često je “posuđen” od ruskih agit-prop plakata, kubanskih revolucionarnih postera, a ni redefiniranje starog stila novim porukama nije nešto neistraženo: Laibach i NSK su to radili prilično dobro. No, u zemlji u kojoj masovna publika ne zna ni gdje je Ljubljana, a kamoli što je ruska avangarda, to, čini se, nije ni važno.

Zamjena uloga

Svi koji žele shvatiti Street Art i kako je postao masovno popularan zaista bi trebali pogledati “Exit Through the Gift Shop”, koji se potpisuje kao “Banksy-jev film” iako ga je vrlo teško definirati. Prilično dobar opis filma glasi: “Nevjerojatna istinita priča o tome kako NIJE napravljev najveći svjetski film o Street Artu”. Ili drugim riječima: “Priča o čovjeku koji je odlučio snimiti nesnimljivo - i NIJE uspio”.

U filmu se događa nevjerojatna zamjena uloga. Snimatelj Thierry Guetta prati Sheparda Faireya i druge važne ulične umjetnike dok rade po ulicama Amerike i svijeta, a Fairey ga jednog dana upoznaje s misterioznim Banksyjem, koji Guetti, začudo, dopusti da ga snima (naravno, pod uvjetom da na snimkama zamagli Banksyjevo lice). Ali u jednom trenutku umjetnici shvate da Guetta nema pojma o tome kako se rade filmovi i, da spasi stvar, Bansky predlaže Guetti da postane ulični umjetnik. U tom trenutku Bansky zapravo postaje autor filma, a Thierry Guetta njegov glavni lik.Guetta stvara pod umjetničkim imenom Mr. Brainwash i organizira svoju prvu izložbu u Los Angelesu. Fairey i Banksy napišu mu koju riječ podrške (Banskyjeva je posebno efektna: “On je čudo prirode, fenomen... I ne mislim to u dobrom smislu”), i Guettina izložba umjesto planiranih pet dana potraje dva mjeseca, s milijun dolara prodanih radova samo u prvom tjednu!

Komercijalizacija

Nema boljeg dokaza od ovog filma da je Street Art postao dijelom mainstreama. Što nekim starim poklonicima ulične umjetnost pomalo i smeta. Jedan takav Faireyev fan priznao je da ne zna što bi mislio o plakatu Obame: s jedne strane mu se sviđa, ali s druge strane simbolizira potpunu komercijalizaciju nečega što je dotad, kako se izrazio, bilo “nerazglašeno, cool i underground”.

- To možda nije bilo dobro za moj kredibilitet “underground” uličnog umjetnika. Ali imam dvije kćeri (od dvije i četiri godine) i mislio sam na njihovu budućnost kad sam radio plakat Obame - odgovorio mu je Fairey.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 12:54