Slova hrvatskih mladih dizajnera posvuda su na ulicama Pariza

Naziv izložbe dizajnera Sandra Dujmenovića i Marka Hrastovca u Galeriji HDD-a je “Louvre u Zagrebu”. Dvojica domaćih dizajnera oblikovala su, podsjetimo, nova službena tipografska pisma za znameniti pariški muzej u suradnji sa franucuskom agencijom Dream On, koja je oblikovala novi vizualni identitet Louvrea.

Bilo je to prije malo više od godinu dana, a na izložbi se može pogledati primjena tih slova u praksi, odnosno gdje se sve njihova tipografija našla od pobjede na natječaju: na banerima visokim dvadeset metara kojima se na fasadi Louvrea reklamira Vermeerova izložba, plakatima u podzemnoj željeznici koji pozivaju na Bouchardonovu izložbu, na potpisima pojedinih umjetnina poput najpoznatije Leonardove Mona Lise i sl., a osim toga i novoizabrani francuski predsjednik Emmanuel Macron svoju je pobjedu proslavio ispred Louvrea pa su se u pozadini na nekim njegovim fotografijama mogla vidjeti i tipografska rješenja naših autora.

Slova za IBM

Ako računamo samo broj posjetitelja Louvrea, njihovo je rješenje u proteklu godinu dana vidjelo nešto više od sedam milijuna ljudi. Louvre je i dalje jedan od najposjećenijih muzeja svijeta, iako je u posljednjih godinu dana broj posjeta nešto manji zbog straha od terorizma, odnosno, kako bilježi turistička zajednica grada, godinu dana ranije bilo je osam milijuna ljudi. No, i dalje je riječ o milijunskim brojkama. A radovi naših dizajnera, osim u Louvreu, posvuda su po Parizu.

Niti jedan niti drugi nisu bili u francuskoj prijestolnici u posljednjih godinu dana koliko se primjenjuje njihova tipografija, no obojica će se složiti: “Taj je dio priče odličan. To je, uistinu, naslijeđe”. Obojica su, također, perfekcionisti, nisu do kraja zadovoljni kako se slova primjenjuju, oni su imali nešto drugačiju viziju, no, kako kažu, agencija Dream On koja provodi rješenja velika je agencija, a “u ovakvim tipovima zadataka uvijek je prisutan kompromis”.

U međuvremenu su s ovim radom bili i nominirani za Veliku nagradu Hrvatskog dizajnerskog društva, zato i izložba u HDD-u. Iako će Marko Hrastovec skromno reći kako je riječ o “komadiću sofvtera koji dobiješ na kompjuteru”, smatra kako je činjenica kako se o tipografiji u posljednje vrijeme dosta priča, “od rasprave o registracijskim tablicama, preko one za zagrebačke ulice, pa i ove za Louvre, podiže tipografiju na jedan drugi nivo jer prije nije bila toliko tema šireg interesa”.

Marko Hrastovec, koji je magistrirao na Kraljevskoj akademiji umjetnosti u Haagu, trenutačno predaje na Studiju dizajna, no paralelno surađuje s jednom nizozemskom firmom koja se bavi tzv. type dizajnom, te su nedavno oblikovali i slova za IBM.

Važne nagrade

Sandro Dujmenović karijeru je započeo u Bunchu, potom je radio u firmi Bruketa&Žinić, neko vrijeme i kao art director Brloga, a sada sa skupinom kolega razvija vlastiti studio Beton: “Radim s onima s kojima sam blisko surađivao, s kojima se telepatski razumijem kada pričamo o poslu, i koje cijenim. Dizajn je specifičan način rada, uz vizualne kapacitete važno je moći primjerice čitav proces objasniti klijentu”, kaže. Potpisuju npr. vizualni identitet maslinovog ulja Perdisacca, koji je i nagrađen.

Po pitanju Louvrea, Dujmenović kaže: “Najbolji komentar koji smo dobili jest da su posjetitelji pariškog muzeja mislili da je ta tipografija od ranije, da se dobro uklopio”.

Riječ je o dvije različite vrste slova, Louvre Serif i Louvre Sans. Inspiracija je rimska kapitala, kako navodi Marko Hrastovec: “Moraš od negdje krenuti, a Louvre ima veliku zbirku antičke umjetnosti, pa je to bila početna točka. Dijelom je odluku diktirao i projektni zadatak, jer se u natječaju navelo da dosadašnjim rješenjima nedostaje monumentalnosti. Klasična rimska kapitala, kakva se npr. nalazi na Trajanovu stupu u Rimu, proporcije nalazi u omjerima koji proizlaze iz kvadrata, polovice kvadrata i pravokutnicima čiji omjeri stranica odgovaraju zlatnom rezu i 1:√5. Takva konstrukcija rezultira harmoničnim ritmom, no shvaćanje tih konstrukcijskih postulata kroz povijest je raznoliko.”

Politika i dizajn

Hrastovec je prethodno imao izložbu u istom prostoru, slova koja je oblikovao na temelju djela W. Faulknera. Što ga je privuklo tipografiji? “Disciplina je koja se oslanja na povijesne izvore, oblici se nisu mnogo mijenjali, oni su takvi kakvi jesu još od 14., 15. stoljeća, a inačice ovise o tehnologiji, zanimljiv je spoj povijesti i noviteta” Na prethodnoj se izložbi osvrnuo i na dizajn novina i knjiga. Kada dizajn treba biti utišan, a kada se treba nametati? “Dizajn koji nije utišan prikladniji je za naslovnice i naslove, dok pismo u kontinuiranom tekstu treba biti neupadljivo ili što bolje utjecati na doživljaj čitanja sadržaja”, kaže, a Sandro Dujmenović dodaje kako su novija istraživanja pokazala da “ljudi pamte više oblik slova od znakova”.

Macron je imao inauguraciju u Louvreu. Jesu li gledali? “Da, vidjeli smo da šeta kod naših slova”, kaže Sandro Dujmenović, a Hrastovec dodaje kako su mu tipografski zanimljiva prezimena kandidata, “pen je olovka, a macron je dijakritički znak koji je samo ravna crta”. Znači, slijede rješenja političkih plakata u njegovu opusu? “Hvala lijepa, nikad”.