UMJETNIČKI UKUS NOVOG PREDSJEDNIKA

SVIJET TRUMPA KOLEKCIONARA Sumnjivi Renoir u penthouseu, kičasti portreti i jedan specijalni zadatak koji Andy Warhol nije zadovoljio

Dobar dio umjetničkog svijeta tvrdi kako su Trumpove slike starih majstora kopije. Navodno je plaćao slikarima da imitiraju slavna djela

Među ostalim čime se Donald Trump hvalio pred izbore bila je njegova vrlo bogata umjetnička zbirka. No, izgleda da je dobar dio umjetnina novog američkog predsjednika lažan, a ni vodeće aukcijske kuće nemaju potvrdu da je kupovao umjetnine.

Naime, kako je prenio New York Post, Trump je svojem prijatelju rekao kako je “njujorška umjetnička scena lažna i elitistička”. Pa, iako je u niz navrata i u svim istraživanjima dokazana vrijednost povrata novca u slučaju ulaganja u umjetnine, posebno ako se uloži u kapitalna djela, što si Trump svakako može priuštiti, izgleda da je radije čitav život više vjerovao nekretninama, odnosno kako je rekao jedan njegov prijatelj, “više voli investicije koje imaju veći povrat novca”.

“Artnews” tako prenosi kako postoji velika vjerojatnost da je “La Loge”, slika Pierre-Augustea Renoira, znamenitog impresionističkog slikara sa često sladunjavim motivima, zapravo lažna.

Impresionist u avionu

Slika se više puta pojavljivala uz Trumpove. S njom se fotografirala Melania Trump u svojem penthouseu na Petoj aveniji. Prije toga, kada je davao intervju novinaru Vanity Faira, Donald Trump mu je pokazao sliku koja se tada nalazila u njegovu avionu. Marc Bowden svjedočio je: “Pozvao me da se izbliza divim slici, no nije spominjao finoću poteza niti ništa slično tome, samo cijenu, pozvao me da se divim cijeni od deset milijuna dolara koliko je platio za nju.” Notorna je činjenica da je sliku vrlo štetno držati u avionu, no kako rijetko tko vjeruje u autentičnost Trumpove zbirke, nije bilo mnogo uzrujavanja na tu temu.

Najnovije aukcije Renoirovih platana pokazuju da je cijena koja postižu platna ovog umjetnika otprilike tu negdje koliko je za nju platio Trump, pa da je primjerice slika “U kazalištu” prodana za šest milijuna dolara. U prilog Trumpu ide podatak da je “La Loge” iz 1874. godine, dimenzijama manja verzija ovog Renoirovog motiva, a ima ih, naime, više, prodana nepoznatom kupcu na jednoj od njujorških aukcija za otprilike onu cijenu koju spominje i Trump. Drugi pak tumače kako se upravo ova slika nalazi u londonskom Courtauldu.

S druge strane, niz je Trumpovih kolega koji tvrde kako je on plaćao slikarima da imitiraju djela najpoznatijih autora prošlosti, te da je najviše ikada u povijesti njegove kupnje umjetnina dao za sliku jazz glazbenika koji i slika, Tonya Benneta. Budući da je Bennet mnogo više cijenjen u glazbenim nego u likovnim krugovima, slika je koštala tisuću dolara. Odnosno, da je Trumpova kolekcija prava, vrijedila bi stotine milijuna dolara, no dobar dio umjetničkog američkog svijeta tvrdi kako su sve slike starih majstora kopije, i da je od deset milijardi dolara, koliko je rekao da je njegovo bogatsvo procijenjeno, malo dao za umjetnost.

Uostalom, Trump, čiju su pobjedu tako spretno predvidjeli “Simpsoni”, oličenje je kiča. Stol za kojim sjedi kopija je onog za kojim je sjedio Luj XIV, a glavna dekorativna odluka jest da stavi što više zlata.

Spominje se još jedna anegdota koja pokazuje Trumpov specifičan pristup umjetnosti. Naime, na njegovom imanju Mar-a-Lago u Palm Beachu nalazi se slika iz osamdesetih, s popisom lokalnog umjetnika, Ralpha Wolfea Covena. A Trump je prepričavao sljedeću priču: kada je došao u Palm Beach, umjetnik mu je poslao portret, besplatno. No, portretu je nedostajala jedna ruka, i umjetnik je poručio, ako želi dovršenje slike, mora ju platiti. Trump je, naime, unajmio drugog umjetnika da dovrši sliku i Trumpov portret iz mladosti, u bijeloj vesti na V-izrez još uvijek je tamo. Koliko je priča istinita, može se nagađati, no svjedoči o odnosu Trumpa i umjetnosti.

Malo se zna

U svakom slučaju, u umjetničkom svijetu do sada se za Trumpa malo znalo, ako se izuzmu vrlo kičaste narudžbe, koje su se u svijetu Trumpovih pojavile još u doba njegove prve supruge, Ivane. U doba kada su se Donald i Ivana upoznali na njujorškoj je sceni bila aktualna Warholova Tvornica. Prvo su se susreli Donald i Andy. Susret je zapisan i u “Warholovim dnevnicima”. Warhol je, naime, zapisao prvi Trumpov dolazak u Tvornicu 24. travnja 1981. godine: “Marc Balet (umjetnički direktor časopisa Interview i zajednički prijatelj) rekao je Donaldu Trumpu da bih vjerojatno trebao napraviti prikaz “Trump Towera”. Ništa nije dogovoreno, no svejedno ću naslikati neka djela i pokazati im”, pisao je u dnevniku.

Rezultat je, kako tvrde na blogu Muzeja Warhol, “prekrasna serija slika u crnom, srebrnom i zlatnom, preko nekih je posipao dijamantnu prašinu”. Iako narudžba nije bila službena, i bračni par Trump nije platio unaprijed, Warhol se osjećao siguran. No, kada je par stigao kod njega, 8. kolovoza, dogovor nije prošao kako je planirano, kako su rekli, radovi im nisu odgovarali uz njihov lobi. Warhol je napravio osam verzija tornja. “Bila je to greška, mislim da sam ih zbunio”, zapisao je kasnije u dnevniku, te nastavio: “Trump je bio vrlo uzurujan da boje nisu bile koordinirane. Stan im je uređivao Angelo Donghia i moje su slike trebale biti usklađene sa ružičastom i narančastom bojom. Razumio sam ih, no mislim da su vrlo jeftini”.

Warhol je kasnije na jednoj zabavi susreo Ivanu: “Bilo joj je vrlo neugodno kad me vidjela, i rekla je, što se dogodilo sa slikama”. Još ih je jednom spomenuo, 1984. godine, kada je rekao “još uvijek ih mrzim jer nisu kupili sliku”. Donald Trump, s druge strane, divio se barem jednoj vrsti pristupa životu Andyja Warhola, pa je više puta citirao umjetnikovu knjigu iz 1975. godine, “Filozofija Andyja Warhola”: “Biti dobar u poslu najfascinantnija je vrsta umjetnosti. Zarađivati je umjetnost, raditi je umjetnost, a dobar je posao najbolja umjetnost”.

Trumpov toranj

Umjetnički svijet zamjera i Trumpu priču iz sedamdesetih. Kada je gradio Trump Tower, na mjestu gdje se nalazila građevina Bonwit Teller sa secesijskim reljefima, njujorški Metropolitan Museum of Art predložio mu je da spasi reljefe bez ikakvih troškova, on ih je bez imalo grižnje savjesti srušio, o čemu je opširno izvještavao i New York Times.

Kasnije, kad je davao intervju Timesu, pokazivao je skice “Trump Towera” i tvrdio “ako ovo nije umjetnost, ja ne znam što jest”.

Nakon niza istraživanja, zaključak američkih medija je da Trumpovo uređenje neće biti lošije od glave lososa na zidu koju je kao “glavnu umjetninu” na zidu držao Teodore Roosvelt. Prema dosadašnjem iskustvu, američki predsjednici nemaju sklonost ka umjetnosti, a jedan je anonimni politički savjetnik izjavio kako bi “američki predsjednici radije da ih se uhvati kako “drže bič u ruci nego da ih se slika s djelom impresionista”.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 10:29