U ovom se parku, na rubu grada, dogodio najveći masovni zločin u povijesti Zagreba. No, izbrisan je nasilu iz sjećanja...

U subotu 21. rujna u 11 sati u spomen-parku Dotrščina u Zagrebu predstavit će se privremena umjetnička intervencija njemačko-argentinske umjetnice Patricije Pisani. Mjesto okupljanja je na ulazu u šumu uz skulpturu Vojina Bakića.

Dan ranije, 20. rujna u 18 sati, u Knjižnici Goethe-Instituta Kroatien (Zadarska 80, Knežija) u Zagrebu predviđen je razgovor s Patricijom Pisani i Vladom Martekom o njihovim radovima izvedenim u Berlinu i Zagrebu te općenito njihovoj umjetničkoj praksi u polju kulture sjećanja.

Umjetnička intervencija dio je projekta "ŠUMALJUDI" koji se bavi primjerom zaboravljenih stratišta u dva velika grada: Zagrebu i Berlinu, u spomen-parkovima Dotrščina i Murellenberg. U oba slučaja riječ je o park-šumama na rubovima dvaju glavnih gradova u Europskoj uniji, Berlinu i Zagrebu, a koje su tijekom Drugog svjetskog rata služile kao masovna stratišta nacionalsocijalističkog i ustaškog režima.

Ranije ove godine, komemorativni rad u Berlinu realizirao je zagrebački konceptualni umjetnik i pjesnik Vlado Martek, koji je ujedno i autor prošlogodišnje memorijalne umjetničke intervencije u Dotrščini.

Umjetničke intervencije u Berlinu i Zagrebu dio su projekta "Šumaljudi" u partnerstvu Virtualnog muzeja Dotrščina, Goethe-Instituta Kroatien, Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba i nGbK (Neue Gesellschaft für bildende Kunst) u Berlinu.

Projekt "Šumaljudi" se provodi uz potporu Fonda za likovne umjetnosti Goethe-Instituta (Globale Förderung Kunst).

Virtualni muzej Dotrščina je autorski projekt Saše Šimprage, pokrenut 2012. godine.

Rekreacijsko područje i šuma Murellenschlucht pored Berlina je sužilo nacionalsocijalistima za vrijeme Drugog svjetskog rata kao stratište Wehrmachta za dezertere i one koji su bježali od vojnog roka te one koj su odbili poslušati naredbe. Točan broj žrtava nije poznat, a do sada je poimence identificirano oko 230 osoba. Najveći dio bivšeg zabranjenog područja otvoren je tek 2007. za javnost kao nova rekreacijska zona te je postavljena umjetnička instalacija „Denkzeichen“ Paticije Pisani.

Kako navode: "Dotrščina je autentična lokacija najvećeg masovnog zločina u povijesti Zagreba i najvažnija lokacija Holokausta u Zagrebu. Od strane ustaškog režima kao saveznika nacističke Njemačke, na Dotrščini je za vrijeme Drugog svjetskog rata ubijeno nekoliko tisuća građana, antifašista, Srba, Židova i drugih žrtava ustaškog terora. 1968. uređena je kao spomen-park sa skulpturama. S raspadom Jugoslavije i promjenom političkog sustava, Dotrščina je izbrisana iz službenih politika sjećanja. Ukinuti su posjeti obrazovnih ustanova. Od 1990-ih godina bilježimo i aktivne pokušaje državnog revizionizma kada parlamentarna komisija Hrvatskog sabora okreće povijesni narativ i sve žrtve ustaškog režima lažno pripisuje partizanima. Ta je odluka naknadno povučena. S obzirom da spomen-park danas nije adekvatno prepoznat od strane institucija, vrlo je vrijedna građanska inicijativa Virtualni muzej Dotrščina koja od 2012. godina djeluje s programima usmjerenim na vraćanje mjesta u kolektivnu memoriju, očuvanje sjećanja i edukaciju. Park-šume Dotrščina i Murellenschlucht nisu samo mjesto traumatičnih povijesnih događaja, već ovim projektom kroz medij vizualnih umjetnosti postaju i mjesta učenja i poučavanja o povijesti europskog fašizma, vrijednostima humanizma, tolerancije, antifašizma, građanskih i ljudskih prava i mira. Program specifično obrađuje teme zaborava i vraćanja povijesnih tema u kontekstu suvremenih ustavnih vrednota".