ZATVORENO IH JE 2700

U povijest odlazi poznati kiosk: ‘Svake noći ga sanjam jer mi je u srcu... Za 5 godina više neće biti niti jednog‘

Za razliku od talijanskih kioska, za ovaj u centru Zagreba, novu funkciju ima Muzej grada Zagreba (ilustrativna fotografija)

 Tomislav Kristo/Cropix
‘Ljudi će sve informacije dobivati s telefona‘ rekao je jedan od vlasnika kioska kraj Fontane di Trevi
image

Ilustrativna fotografija, početak 20. stoljeća

The Wentworth Collection/Mary Evans Picture Library/Mary Evans Picture Library/Profimedia/The Wentworth Collection/mary Evans Picture Library/mary Eva
Obitelj Fabiana Pompeija od 1948. ima kiosk s novinama u blizini impozantne rimske bazilike svetog Ivana Lateranskog, a obitelj Marca Volpinija već stotinu godina posjeduje kiosk blizu Fontane di Trevi.

Obje su nekada bile uspješne tvrtke, ali kontinuirani pad prodaje novina natjerao je Pompeija i Volpinija da posljednji put spuste metalne rolete, poput tisuća drugih vlasnika kioska diljem Italije.

"Možete se žrtvovati do određene točke, ali ako zarađujete malo ili čak gubite novac, bolje je zatvoriti i raditi nešto drugo, čak i ako vas to emotivno boli", rekao je 30-godišnji Pompei za Reuters.

Volpini je tek nedavno iz očevih ruku preuzeo svoj maleni kiosk s novinama, ali je ubrzo shvatio da ne može spojiti kraj s krajem. "Za pet godina kioska više neće biti. Ljudi će sve informacije dobivati s telefona", rekao je.

Dvije trećine talijanskih novinskih kioska zatvoreno je u posljednja dva desetljeća i danas ih još posluje samo oko 12.000.

Talijanska gospodarska komora je u izvješću u siječnju objavila da je samo u posljednje četiri godine zatvoreno 2700 kioska, što je pad od 16 posto u cijeloj zemlji. Srž krize leži u padu prodaje novina, što predstavlja najveći dio prihoda kioska.

U 2004. godini se svakodnevno na kioscima prodalo oko 9,54 milijuna novina, podaci su ADS-a, tvrtke koja prati prodaju izdanja. Do 2014. taj je broj pao na 2,6 milijuna, a do siječnja 2024. na oko 950.000.

"Pad naklade novina je na vrlo stabilnom silaznom putu. Traje desetljećima i nema znakova da će se promijeniti", rekao je analitičar Alessio Cornia.

image

Ilustrativna fotografija, početak 20. stoljeća

The Wentworth Collection/Mary Evans Picture Library/Mary Evans Picture Library/Profimedia/The Wentworth Collection/mary Evans Picture Library/mary Eva
image

Ilustrativna fotografija, početak 20. stoljeća

The Wentworth Collection/Mary Evans Picture Library/Mary Evans Picture Library/Profimedia/The Wentworth Collection/mary Evans Picture Library/mary Eva

I dok se urednici možda mogu nadati da će svoje prihode nadoknaditi prebacivanjem čitatelja na internet, vlasnicima kioska mnogo je teže.

Stefano di Persio ima kiosk u središtu Rima, pokraj ureda najvećih gradskih novina, Il Messaggera. Prije je prodavao na stotine novina svaki dan, danas manje od pedeset.

Njegov klasičan, osmerokutan kiosk nakićen je turističkim sitnicama, poput magneta za hladnjake, pregača i kalendara sa zgodnim svećenicima. Par primjeraka novina spremljeno je za starije mještane koje turisti još nisu otjerali.

"Većina Rimljana napustila je ovu četvrt. Zamijenili su ih turisti pa prodajemo suvenire. Da se moramo oslanjati na prodaju novina, davno bismo zatvorili", rekao je. Mnogi mještani žale za starim vremenima.

Kiosci su vezivo koji pomaže u održavanju zajednica na okupu, mjesta za razgovor o politici, nogometu i vremenu.

Kad je Pompei ovaj tjedan nakratko otvorio svoj kiosk kako bi Reutersu pokazao prazne police, stari prijatelji brzo su se okupili u nadi da se predomislio. Bili su razočarani.

"Ovo je drugi kiosk u susjedstvu koji se zatvara. To je tragedija", rekla je Eufemia Curci, umirovljena učiteljica. "To je velik neuspjeh naše kulture. Ljudi ne čitaju, samo gledaju u svoje telefone. To je tužno."

Pompei je pokušao svoj kiosk prenamijeniti u malu knjižaru, ali promet nikako nije rastao, a on se i dalje morao ustajati svako jutro u 4.30 da pokupi jutarnja izdanja i zatim raditi do osam sati navečer.

"Svake noći sanjam svoj kiosk jer mi je u srcu... ali nisam mogao tako nastaviti", rekao je.

Podsjetimo kako, s druge strane, legendarni kiosk u centru Zagreba, star više od 100 godina, uskoro dobiva novu funkciju. Naime, kako smo pisali Muzej grada Zagreba preuzeo je upravljanje kioskom na početku Klaićeve ulice

Muzej grada Zagreba preuzeo je od vlasnika, INovine, upravljanje kioskom na početku Klaićeve ulice. Želja im je, kažu, "vratiti mu nekadašnji sjaj i udahnuti novi život". Nakon obnove, kiosk će poslužiti "kao mjesto za manje izložbe i događanja".

Ideja je to nove ravnateljice, Slovenke Aleksandre Berberih Slana, koja je prije nekoliko mjeseci stupila na čelo MGZ-a. Našle smo se pokraj kioska koji je napušten posljednjih sedam, osam godina, i njezinih suradnika, kustosa MGZ-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 10:06