OKOLIŠ SJEĆANJA

UZ CESTE OSVANULI PLAKATI S PORUKOM: Goli otok i kako su ga doživjeli umjetnici

Goli Otok
 Matija Djanješić / CROPIX

Kako su umjetnici doživjeli posjet Golom otoku tema je plakata koji su ovih dana osvanuli na nekoliko lokacija u Primorsko-goranskoj županiji. Jedan je na staroj cesti Rijeka - Zagreb, drugi u blizini benzinske pumpe u pravcu Trsta, a treći u Sušačkoj Dragi.

Riječ je o uvećanim fotografijama Milomira Kovačevića Strašnog, Borka Vukosava i Darka Bavoljaka čije je postavljanje na billboardima tek početak velikog projekta “Okoliš sjećanja”. Kao dio programa Rijeka EPK 2020. projekt predstavlja radove dvadeset i pet umjetnika, nastalih nakon njihova posjeta logoru na Golom otoku u razdoblju od 2016. do 2019. godine. “Umjetnici svojim radovima, performansima i instalacijama in situ šalju poruku o tome da mjesta na kojima su počinjeni zločini trebaju postati mjesta sjećanja, učenja i pamćenja”, ističe autorski tim ovog projekta koji čine fotograf Darko Bavoljak i dizajner Igor Kuduz. “Prezentacija ovog projekta u mediju billboarda unutar programskog pravca ‘Doba moći’ ovu će temu približiti širokoj publici kao direktno suočenje s prošlošću u cilju širenje prostora demokratskih sloboda i istine. Bez demokracije, dijaloga i slobode”, poručuju, “istina je trajno izgubljena, a posljedice vladavine nedemokratskih režima osjećaju se, nažalost, u hrvatskom društvu još i danas”.

Dnevnički zapis

Radovi će se predstavljati tijekom čitave godine, sve do 31 siječnja 2021. na različitim lokacijama u Primorsko-goranskoj županiji, a ostali autori su Darko Fritz, Boris Greiner, Duje Jurić, Siniša Labrović, Kata Mijatović, Marijan Molnar, Ivan Posavec, Jasenko Rasol, Sandra Sterle, Sven Stilinović, Vlasta Žanić, Vesna Pokas, Eva Iten, Jakov Žaper, Đorđe Jandrić, Igor Kuduz, Marijan Crtalić, Bojan Mucko, Ana Mušćet, Zoran Pavelić, Marijana Stanić i Vlatko Vincek.

“Serija fotografija predstavlja svojevrsni dnevnički zapis mog trodnevnog samostalnog boravka na Golom otoku prilikom kojeg sam u potpunom mraku cijele noći hodao otokom i uz pomoć baterijske lampe osvjetljavao prostore i predmete koji su se u tom trenutku nalazili ispred mene. Mrak sam koristio kao filter od znanja o povijesti otoka dok sam svjetlom simbolično otvarao nove spoznaje o tome što otok u suvremenom kontekstu zapravo jest”, ističe Borko Vukosav, jedan od fotografa pozvanih da sudjeluju u projektu koji je pokrenuo zagrebački fotograf i predsjednik udruge Goli otok “Ante Zemljar” Darko Bavoljak 2016. godine.

“Projekt se zove ‘Okoliš sjećanja - umjetnost protiv represije”, a vođen je idejom društvene rehabilitacije i očuvanja sjećanja na sve osobe koje su pod optužbom da su informbiroovci prošli golootočki logor i ostale zatvore od 1949. do 1956. godine“, objašnjava Bavoljak. “Nakon zatvaranja zatvora 1988. godine u taj otok se više nije ulagalo, a inventar je prepušten surovoj klimi, devastaciji i krađi. Ne postoji politička volja da se otok zaštiti, uredi i na dostojan način prezentira turistima patnja nekadašnjih kažnjenika.”

Udruga Goli otok “Ante Zemljar” koja je 2016. sudjelovala kao partner u programu Europe for citizens, “Lica otpora u 20. stoljeću” i u sklopu tog projekta u partnerstvu sa Documentom centrom za suočavanje sa prošlošću i Volonterskim centrom Zagreb organiziran je kamp gdje je 30-ak mladih volontera iz cijele Europe kao simbolički čin petnaestak dana čistila jednu od zapuštenih površina na Golom otoku.

Traume

“To je bio prvi pokušaj da se na otoku nešto pokrene nakon 25 godina potpune nebrige, pa sam odlučio uključiti umjetnike da sa volonterima oplemene cijelu akciju i učine projekt kreativnijim i vidljivijim”, priča Darko Bavoljak. Kao prvi umjetnici tu su bili Damir Čargonja Čarli, Ana Muščet, Katija Bušlje, Igor Grubić, Marijan Crtalić, Sandra Sterle i Frane Rogić. Nakon toga Udruga je 2017. godine pronašla sredstva i pozvala još 10-ak umjetnika. Sljedeće godine projekt se nastavlja kao dio programa EPK Rijeka 2020., a do danas je 50-ak umjetnika posjetilo otok. Kako navodi pokretač projekta, svi su oni tamo tijekom svog trodnevnog boravka osmislili i potom producirali svoje radove.

Kad je riječ o samom izboru autora Bavoljak kaže kako mu je najvažniji kriterij bio da kod umjetnika postoji interes za ovu temu, a uz to da se bave suvremenom umjetničkom praksom ili socijalno angažiranim temama. “Neki umjetnici su iz osobnih razloga izrazili želju za sudjelovanjem jer je u prošlosti netko iz njihove bliže obitelji bio na Golom otoku, kao na primjer djed Sandre Sterle i Borka Vukosava”, otkriva Bavoljak.

Za prve tri predstavljene fotografije, od kojih je jedna i njegova, kaže kako asocijativno govore o devastaciji našeg prirodnog i povijesnog okoliša, o nekom prošlom vremenu za kojim ne treba žaliti, a istovremeno govore i o današnjem vremenu i tome kako nismo uspjeli prebroditi teške traume naše prošlosti i kako nam vlastita povijest ne dopušta da živimo u nekom boljem i pravednijem društvu.

Suočavanje

“Borko Vukosav je rodom iz Dubrovnika, završio je studij snimanja na ADU i bio suradnik mnogih novina i časopisa u Zagrebu, te sudjelovao na mnogim važnim izložbama u zemlji i inozemstvu. Trenutno živi i radi u Amsterdamu”, govori Bavoljak o jednom od fotografa čijim je radom inauguriran projekt.

Tu je i Milomir Kovačević Strašni, Sarajlija koji trajno živi i radi u Parizu a za vrijeme svog boravka na Golom otoku napravio je seriju od 30-ak fotografija koje sada izlaže po cijelom svijetu. Bavoljak ističe kako je njegova najvažnija karakteristika da se ne bavi komercijalnom fotografijom. “Strašni živi isključivo od svog umjetničkog rada - autorskih crno-bijelih lajka 35 mm fotografija - samostalno razvija svoje negative i izrađuje analogne fotografije. Radio je kao suradnik novina i časopisa u Sarajevu i na tom poslu je dočekao opsadu grada. Proveo je cijeli rat u okupiranom Sarajevu gdje je i ranjen pri obavljanju svog posla, a nakon završetka opsade preselio se u Pariz. Za svoj rad dobio je brojna priznanja, između ostalog u Francuskoj je proglašen Vitezom sa zaslugama za fotografski rad i dobitnik je Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva.”

Osim projekta “Okoliš sjećanja” Udruga u partnerstvu sa EPK Rijeka 2020 priprema 19. srpnja ove godine, uz organizirani prijevoz iz Zagreba, Pule i Rijeke do Golog otoka, projekt Andreje Kulunčić “Vi ste partiju izdale onda kada je trebalo da joj pomognete” koji će održati u prostoru nekadašnjeg ženskog logora na Golom otoku, a bavi se pitanjem žena zatočenih na Golom otoku i Sv. Grguru. “Cilj je otvoriti novi oblik suočavanja s prostorom dehumanizacije kroz istraživanje i uspostavljanja ženske memorije na traumatičnu prošlost”, ističe Bavoljak.

Sinergija

Prvo predstavljanje projekta “Okoliš sjećanja” bilo je u prosincu 2018. na kolektivnoj izložbi u galeriji 90/60/90 u Pogonu Jedinstvo. “Tu su predstavljene instalacije, performansi, te fotografski i video radovi sa temom Golog otoka. Sudjelovalo je preko 40 umjetnika i sigurni smo da će se ta izložba ponoviti u nekom drugom prostoru u zemlji i inozemstvu.”

Bavoljak kaže kako se nada da će pozitivna sinergija radova viđenih na toj izložbi biti i osnova za neki budući memorijalno-edukativni centar na Golom otoku. Do tada projekt će se predstavljati na billboardima u sklopu Rijeke 2020 EPK. “Nadam se da ćemo na ovaj vidljiv i transparentan način prezentacije što širem broju ljudi uspjeti približiti patnje kažnjenika sa Golog otoka i naše nebrige o njima. Cilj projekta je da se publika na ovaj način direktno suoči sa prošlošću i da se ublaži nagomilani kolektivni strah i trauma iz prošlosti koje taj događaj nosi.

Nažalost, prema našim saznanjima u Hrvatskoj danas više nemamo živih kažnjenika iz perioda 1949-1956. Oni su umrli, a nisu dočekali dostojnu rehabilitaciju i spomen-područje u počast njihovoj žrtvi. Na nama je da im se na neki način odužimo, barem simbolično, i u budućnosti stvorimo Goli otok kao mjesto sjećanja i obrazovanja koji će posjetioci moći obilaziti sa pijetetom i porukom ne ponovilo se.”

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 08:50