Vatikan je danas zatvorio Sikstinsku kapelu za posjetitelje kako bi počele pripreme za konklavu koja će izabrati sljedećeg papu nakon smrti pape Franje, koji je preminuo 21. travnja u dobi od 88 godina.
Posjetitelji koji su uspjeli ući u nedjelju smatraju se sretnicima, jer se ne zna koliko će dugo konklava trajati i koliko će dugo kapela čuvena po Michelangelovim freskama ostati zatvorena.
Trenutačno je u tijeku devetodnevno razdoblje žalosti prije nego što konklava može formalno početi.
A kao što je prikazano u filmu "Konklava" iz 2024., papa će biti izabran u tajnom i drevnom procesu; izbor kardinala odredit će hoće li sljedeći papa nastaviti Franjine reforme, s fokusom na siromašne i marginalizirane te okoliš, ili će odabrati papu koji je bliži konzervativnoj struji njegova prethodnika Benedikta XVI. usmjerenog na doktrinu.
Kada se konklava otvori, kardinali u procesiji iza križa ulaze u Sikstinsku kapelu pjevajući litaniju svecima Istoka i Zapada te niz zaziva Kristu uz poziv "Spasi nas, Gospode". Kardinali potom polažu zakletvu da će odano i savjesno slijediti pravila izbora pape, a nakon što i posljednji kardinal prisegne na knjigu Evanđelja, debela dvostruka vrata kapele se zatvaraju te vođa liturgije izgovara latinske riječi "Extra omnes", što znači da svi koji ne sudjeluju u konklavi trebaju izaći iz Sikstinske kapele.
Taj tajni proces dio je tradicije čiji je cilj zaštititi glasanje od vanjskog uplitanja, a za inspiraciju prilikom glasanja kardinali će pred sobom imati impresivne freske koje su naslikali najveći renesansni umjetnici.
Najpoznatije su, dakako, one Michelangelove poput "Stvaranja Adama", koja prikazuje ispruženu Božju ruku koja daje božansku iskru života prvom čovjeku, ili "Posljednjeg suda".
"Kardinalskom zboru okupljenom u Sikstinskoj kapeli mora biti teško ne buljiti u Michelangelove freske kada bi trebali razmišljati samo o izboru novog pape", smatra likovni kritičar The Guardiana Jonathan Jones. U svojem tekstu u povodu skorašnje konklave podsjeća da Michelangelove freske kriju mnoge pouke za kardinale koji moraju odlučiti o sljedećem papi.
"Sve u vezi s njegovim freskama svjedoči o osobnom primjeru hrabrosti, integriteta i kršćanske vjere koji bi trebali pomoći biračima da razmisle o vrlinama idealnog pape. Njegove impozantne slike također ukazuju na potrebu Crkve za reformom".
Među ostalim, tvrdi da bi papa koji je razumio Michelangelov "Posljednji sud" prihvatio potpuno priznanje prava homoseksualaca.
"Michelangelo ga je naslikao nakon što je u poeziji, crtežima i pismima izjavio svoju ‘platonsku‘ ljubav prema mladom plemiću. Herojski stav o ljepoti i dostojanstvu istospolne ljubavi, u doba kada ste mogli biti spaljeni na lomači zbog ‘sodomije‘, odražava se u njegovu prikazu muškaraca koji se ljube na nebu".
Navodi i kako Michelangelo kao pobožni, ali neovisni mislilac prikazom posve golih likova izaziva današnju crkvu temeljnim pitanjem: može li ona uistinu biti moralna bez usvajanja iskrenijeg stava prema ljudskom tijelu i njegovim željama?
Također, poručuje svakom kardinalu kojeg muči ambicija da "pobijedi" na ovim izborima neka razmisli o Michelangelovu iznenađujućem autoportretu na "Posljednjem sudu".
"On sebe prikazuje kao vreću kože, oderane, s bradatim licem poput prazne, iskrivljene maske. Bio je slavan kao i papa kada je ovo naslikao, a ipak se na vrhuncu karijere prikazuje kao ljuštura. To je lekcija o poniznosti".
Komentari
0