Živa Kraus

‘Živahna je poput žive i zato joj ime odlično odgovara. Ima mnoge ideje, potiče na akciju‘

Živa Kraus
 Damjan Tadic/Cropix
Slikarica koja u Veneciji vodi Galeriju Ikona u MSU izlaže svoja djela, i djela svojih kolega. Kustosica je izložbe Snježana Pintarić

Iza Žive Kraus, galeristice i umjetnice, jedan je zanimljiv životni i profesionalni put. Ta Zagrepčanka koja već pedeset godina ima venecijansku adresu vratila se u rodni grad izložbom u Muzeju suvremene umjetnosti.

Naslovljena "Živa Kraus - U svijetu umjetnosti", izložba donosi njezino umjetničko stvaralaštvo, dvadeset i devet slika, ali isto tako predstavlja i njezin galeristički i kustoski rad kojim je u Hrvatskoj i Italiji ostavila značajan trag na izložbenoj sceni.

Postav potpisuju talijanski dizajneri Simone Serlenga i Elena Veronese i koncipiran je u četiri cjeline - u prvoj su umjetnički radovi slikarice Žive Kraus, u drugoj fotografije drugih autora koje je izlagala u svojoj kultnoj venecijanskoj galeriji Ikona, treću cjelinu čine djela istaknutih hrvatskih umjetnika poput Knifera, Sedera, Tartaglie, Trbuljaka, Nives Kavurić-Kurtović i Marije Ujević-Galetović, koje je kao galeristica izlagala i promovirala, dok se u četvrtoj mogu vidjeti plakati i katalozi izložbi koje je realizirala.

Ova joj je izložba, kaže Živa Kraus, iznimno važna. Jedno je izlagati u galeriji, a drugo u muzeju, a pogotovo u ovom. Jer, za zagrebački MSU, odnosno nekadašnju Gradsku galeriju suvremene umjetnosti, vežu je brojne uspomene.


Apstraktne kompozicije

Svi su radovi na izložbi iz razdoblja nakon što je otišla iz Zagreba, međutim kako otkriva Živa Kraus, napravila je jednu iznimku te izložila svoj vrlo rani autoportret nastao 1966. godine u Kulmerovu ateljeu, dok je još bila studentica na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Ova nas slika i uvodi u umjetnički svijet Žive Kraus i prvu stanicu izložbe gdje su izloženi njezini radovi nastali od početka 70-ih pa sve do 2007. godine. Većina ih je ostvarena u tehnici pastela na papiru uz nekoliko crteža ugljenom. Slikarski opus Žive Kraus, pokazuje to izbor radova u MSU, sastoji se uglavnom od apstraktnih kompozicija i naglašenih boja s asocijacijama na krajolik, mitsko i erotsko.

image
Autoportret, 1966


"Živa Kraus iznimno je zanimljiva osoba, živahna je poput žive i zbog tog joj ime odlično odgovara. Neprestano je u pokretu, dolazi s novim idejama, potiče na akciju. Kao što svakodnevno užurbano prelazi brojne venecijanske mostove s jednog otoka na drugi, Živa se neprestano kreće s jednog 'otoka' u svijetu umjetnosti na drugi, kroz zamršeni splet sjajnih trenutaka i izazovnih situacija, s jednog umjetničkog područja na drugo, ali uvijek tu, u centru svijeta umjetnosti, uvijek tamo gdje se događa umjetnost i gdje svijet umjetnosti susreće svoje konzumente - u galerijama i muzejima, ateljeima, na bijenalima, izložbama…", ističe ravnateljica MSU i kustosica izložbe Snježana Pintarić.

"Kada je Živa Kraus počinjala svoju karijeru, krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina, kao i na mnogim drugim područjima ljudskog djelovanja, u svijetu umjetnosti su dominirali muškarci. Danas se situacija mijenja - brojne umjetnice ostvaruju svjetske karijere, a na vodeće pozicije u muzejima, galerijama, aukcijskim kućama te kao selektorice utjecajnih bijenalnih izložbi dolaze žene. Karijeru Žive Kraus možemo stoga gledati i s te pozicije te joj odati priznanje svjesni svih poteškoća s kojima se susretala u svom radu."


Galerija "Sebastijan"

U Hrvatskoj je Živa Kraus niz godina vodila likovni program Galerije "Sebastijan", koja je u tadašnje vrijeme postavila visoke standarde galerijskog poslovanja, a u Veneciji već 40 godina vodi galeriju "Ikona Photo Gallery" u kojoj promovira umjetnost fotografije i u kojoj su izlagali brojni svjetski poznati umjetnici. Toj vrlo važnoj galeriji u Veneciji bila je posvećena prošle godine izložba u Fondaciji Levi na Canalu Grande, "Memory for the Future - 40 anni di Ikona Gallery a Venezia", čime je Živa Kraus dobila i veliko priznanje od grada u kojem već tolike godine živi i djeluje.

"Nitko me nije pozvao u Veneciju, niti me tražio da radim to što radim, tako da sam itekako svjesna što znači kad me nakon 40 godina grad na ovaj način uključuje u svoje bilo. Uvijek sam u onome što sam radila nastojala dati maksimum. Što god se radi, najvažnije je kako se radi i što je rezultat. Ne želim mistificirati svoj posao s obzirom na to da se bavim umjetnošću, no ako je danas pažnja usmjerena na ono što sam učinila, a živim u gradu gdje je sve scena, za mene je to veliko priznanje", rekla je u intervjuu za Jutarnji u povodu te izložbe.


Njezin rad kroz Ikonu koja je mijenjala lokacije tijekom godina, a od 2003. nalazi se u venecijanskome Ghettu, predstavljen je nizom eksponata i na zagrebačkoj izložbi posebno u drugom fotografskom bloku. Tu su izložene fotografije Venecije, zatim portreti intelektualaca i protagonista svijeta kulture i umjetnosti te radovi na temu tijela, grada, plesa i performansa.

Ovaj dio postava završava fotografijama i radovima s različitih izložbi Ikone u povodu obilježavanja Dana sjećanja na Shoah.
Među ostalim, izložen je i jedan crtež Zorana Mušiča kojeg je Živa Kraus upoznala tijekom svog prvog odlaska u Pariz sasvim slučajno i cijeli su život ostali u kontaktu. Izložba završava katalozima i plakatima, među kojima su posebno atraktivni oni iz prvog razdoblja galerije Ikona, od 1979. do 1983. godine, gotovo posve jednaki, crni s bijelim Glaserovim slovima na kojima se samo mijenjao naziv autora.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2024 23:54