Sat na vašem mobitelu je "otkucao" 17 sati i možete krenuti s posla. Ne automobilom, čak ni busom, tramvajem niti vlakom-kući idete liftom smještenim u jednom od tornjeva u samom središtu Zagreba. Tijekom vožnje liftom, kroz ostakljenu nosivu konstrukciju promatrate kako se smanjuje grad dok tražite iskaznicu za teretanu. Lift je stao, krećete se vanjskom stazom do jednog od kubusa unutar kojega je traka za trčanje na koju ste se namjerili. Znojeći se na traci u teretani razmišljate gdje je završio stan vašeg simpatičnog susjeda danas. Dobro došli u grad nad gradom.
Radi se ideji mladog arhitekta Petra Planinića pod mentorstvom Lea Modričina, nastaloj u sklopu radionice arhitektonskog projektiranja na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, pokrenutoj neposredno nakon zagrebačkog potresa. Studenti su u zadatak dobili promišljanje novih, hrabrih urbanističko-arhitektonskih rješenja za zagrebačko područje, kojemu je potres samo naglasio probleme koji nagrizaju urbanizam grada desetljećima.
Ovu utopijsku ideju stvaranja drugog sloja grada nad postojećim, kako kaže i sam arhitekt, teško je ostvariva u stvarnosti, iako tehnički moguća. Konstruktivno, nova struktura sastoji se od takozvanih komunikacijskih tornjeva koji drže i povezuju različite razine grada, ali su i dovoljno veliki i široki da u sebi sadrže poslovne, kulturne i društvene sadržaje.
Između njih Planinić je osmislio modularne prostore čiji su krovovi zapravo javne površine ovog novog grada. Možda najveća inovacija ovog projekta je dinamizam modularnih prostora, oni nisu statični već se mogu prenositi, tvoreći tako uvijek novu strukturu, što između sebe što javne površine na vrhu.
U gradu nad gradom nema automobilskog prometa, on je pješačka zona s prostorima za stanovanje, rekreaciju i rad.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....