Zrinka Paladino: Horvat je predložio oblik tulipana za ‘Kameni cvijet’

Arhitektica Zrinka Paladino zaposlena je u Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture grada Zagreba na mjestu zamjenice pročelnika. Izašla joj knjiga “Lavoslav Horvat - kontekstualni ambijentalizam i moderna” (Meandarmedia). Horvat je za hidroelektranu Zakučac 1962. dobio nagradu za najbolju arhitekturu.

Horvat ima i zanimljiv životopis. Nosi prezime babice koja ga je porodila?

- Bio je iz poprilično poznate i imućne obitelji Kreneis iz Srijemskih Karlovaca. Polubrat njegove majke Emilije Kreneis bio je kraljevski porezni nadzornik i veliki bilježnik. No Emilija je ostala trudna izvan braka, što je tada bila sramota, pa je se obitelj odrekla. Odselila se polunećaku, župniku Vladislavu Kreneisu u Županju i on ju je uzeo za domaćicu. Rodila je potajno u Varaždinskim Toplicama. Lavoslava su usvojili kovač Franjo Horvat i njegova supruga Slavica, primalja. Kako nisu obavili svu potrebnu papirologiju, posvajanje je bilo nelegalno. Ipak, on se cijeli život potpisivao njihovim prezimenom, Horvat.

Izvanbračno dijete

Kasnije se povezao i s majkom Emilijom Kreneis?

- Da, početkom 1930-ih izgradio joj je sjajnu, no veličinom skromniju kuću na Vijencu na Tuškancu. Kod Lavoslava se doselio i župnik Vladislav Kreneis kojeg je NDH zbog objave nekih njegovih pjesama optužila za protudržavno djelovanje, pa je prisilno umirovljen. Lavoslavu su ostavili obiteljska imanja i umro je imućan. Imao je osebujan život.

Jeste li ga upoznali?

- Ne, on je umro 1989., ali se osjećam kao da ga poznajem jer sam često okružena ljudima koji su ga poznavali.

Čime vas je privukao njegov opus?

- Za njega sam čula na predavanjima profesora Nikole Filipovića koji je, ispravno, tumačio da zagrebački Dom umjetnosti (danas HDLU) nije u cijelosti Meštrovićeva arhitektura, već djelo projektantskog tima s Haroldom Bilinićem, koji je radio skoro svu arhitekturu za Meštrovića, i Horvatom. Horvat je radio i obiteljske kuće za Meštrovića.

Sve se poklopilo i s mojim divljenjem Horvatovoj crkvi Gospe od Zdravlja u Splitu koju smatram remek-djelom, a tu je i palača Banac na Pločama, po mom mišljenju najreprezentativnija stambena arhitektura u Dubrovniku toga razdoblja. I tako je krenulo. Velebni mu je poratni dio opusa neobjašnjivo bio neistražen, zametnut.

Čak 140 tvornica

Zašto je tako? Rekli ste da je bio samozatajan...

- Da, upravo tako. No, treba znati da je Horvat stvarao u, arhitektonski gledano, sjajnom razdoblju 1950-ih i 1960-ih godina kada je gospodarstvo napredovalo, a državna se politika bazirala na proizvodnji. Isprojektirao je 200-tinjak, a ostvario oko 140 tvornica i industrijskih sklopova. Oblikovao je sve pogone tekstilne industrije u bivšoj državi.

Što danas raditi s tim građevinama? Što s TEŽ-om, a što s Dalmatinkom?

- Prije dvije godine su kao kulturno dobro zaštićeni probni toranj i proizvodna hala TEŽ-a. Ostatak će vrlo vjerojatno biti srušen jer nije kategoriziran kao kulturno dobro. Dalmatinka, koja se prostirala na oko 50 tisuća kvadrata, u proizvodnom je pogledu propala, no arhitektura je u cijelosti očuvana.

Radio je i hotel Jugoslavija u Novom Beogradu?

- Hotel je obnovljen u visokoj kategoriji. Natječaj je Horvat dobio s Kauzlarićem i Ostrogovićem i postojale su tri varijante. Izvedena je ona koju je napravio samostalno. Njegov angažman na projektu trajao je 25 godina, a zbog zasluga je dobio apartman na doživotno korištenje.

Svjedoci vremena

Tvrdite i da je koautor Kamenog cvijeta u Jasenovcu, s Bogdanom Bogdanovićem. Zašto nije javno reagirao?

- Jako je puno radio, nije se zamarao usputnim stvarima; u njegovim zapisima stoji da je sagradio milijun i pol kvadratnih metara samo industrijskih pogona. Ipak, to je bila nepravda koja mu je smetala. Prema svjedočenju Desanke Govekar, koja je s njim surađivala u to doba, Bogdanović je osmislio veliku betonsku cvjetnu strukturu ruže položene na tlo, dok je realizirana ideja izdizanja od tla Horvatova. Horvat je prema svjedočenju rekao: stavimo rascvjetali tulipan, a ne ružu. Napravit ćemo arhitekturu.

Teško mi je to povjerovati. Bogdanović je autentično opisao oblik kao nadu u bolje sutra.

- Kontaktirala sam Bogdanovića prije njegove smrti. Nije prihvatio izneseno. No i akademik Ivo Bartolić tvrdi kako je Horvat imao veći udio nego što mu se pripisuje.