CVRČAK I MRAVICA

‘Cvrčka i mravicu‘ pogledalo preko 40. 000 ljudi. Evo zašto je ovo najgledaniji hrvatski film: Cvrči tulumare i šire ‘teoriju zavjere‘...

Cvrčak i mravica

 Blitz Hrvatska/Youtube screenshot
Mravici Antoaneti glas posuđuje mlada glumica Tara Thaller, a cvrčku Ketu glumac Marko Petrić

Ezopova basna o bezbrižnom cvrčku te vrijednom mravu postala je dio kolektivne svijesti, a malene životinjice simboli na koje se često u svakodnevici referiramo. Na dobrom putu da ostavi veliki trag je i film sličnoga naziva, "Cvrčak i mravica", prvi hrvatski animirani, dugometražni 3D film, jer ga je u prvih mjesec dana pogledalo preko četrdeset tisuća gledatelja (za usporedbu, filmski kritičar Jutarnjeg lista Nenad Polimac u tekstu o najgledanijim filmovima 2022. godine kao najveće iznenađenje među hrvatskim naslovima ističe "Marginalce" u režiji Ljubomira Kerekeša, koji su skupili pedeset tisuća gledatelja).

Film redatelja Luke Rukavine, snimljen prema scenariju potonjeg te Rona Žulja, pripovijeda priču o neočekivanoj povezanosti mravice Antoanete i cvrčka Keta, koji unatoč očiglednim različitostima razviju bliskost, a razvoj radnje ukazuje na komplementarnost suprotnosti u stvaranju harmonije. Radišna mravica zahvaljujući doticaju sa cvrčkom upoznat će svoju drugu stranu i shvatiti da voli pjevati, dok će muzikalni cvrčak, s druge strane, pod utjecajem mravice spoznati važnost pripreme za zimu. Mravici Antoaneti glas posuđuje mlada glumica Tara Thaller, cvrčku Ketu glumac Marko Petrić, dok pokvareni Ketov rival Anteodor progovara glasom Filipa Vidovića.

Kao što je već pisao Jutarnji, ideja o "Cvrčku i mravici" prvotno je potekla od Darka Bakliže, koji je napisao tekst za dječju predstavu "Cvrčak, mrav i Mrvica". Osnovni obrisi filma nastali su, dakle, na temelju navedene predstave.

O zahtjevima projekta kao što je "Cvrčak i mrvica" producent Dino Krpan u Jutarnjem je već detaljno progovorio.

Spomenuo je i kako je primijetio da mnogi misle da su za "Cvrčka i mravicu" u kinu potrebne naočale.

"3D u ovom slučaju nije projekcijska tehnika stereoskopije i film se ne gleda posebnim naočalama. Radi se o trodimenzionalnoj tehnici animacije...Pojednostavljeno rečeno, ‘Cvrčak i mravica‘ prvi je hrvatski dugometražni animirani film rađen suvremenom animacijskom tehnologijom."

Osim u domaćim kinima, film se prikazuje u kinima susjede Bosne i Hercegovine, a pogledat će ga moći i poljska publika. Priča o Antoaneti i Ketu te kolonijama cvrčaka i mrava predstavljena je na 27. festivalu dječjeg filma "Schlingel" u Chemnitzu, a ove je godine očekuju i drugi inozemni festivali.

Antoaneta i Ket nisu prvi kukci u središtu radnje jednoga crtića. Kino crtići s kukcima prisutni su i krajem devedesetih u filmovima "Bug‘s Life" studija Pixar te "Antz" studija Dreamworks, pisao je filmski kritičar Jurica Pavičić.

"U neku ruku, može se reći da je hrvatska animirana manufaktura sada ondje gdje je holivudska industrija bila 1998. To po sebi ne mora biti loše. Hrvatska animacija pruža primjere gdje se tehnološko zaostajanje izvrgavalo u prednost. Ali, to iziskuje malo više rizika u konceptu i poetici...Kad ga se uspoređuje ne baš s Hollywoodom danas, nego s Hollywoodom s početka stoljeća, "Cvrčak i mravica" ne izgleda loše", ustvrdio je Pavičić koji se pohvalno izrazio o režiji, animaciji te likovima, a zamjerke je našao pripovijedanju.

Također, nije se dovoljno duboko zaronilo u političke i ekološke konotacije, a filmu nedostaje i humora, tvrdi Pavičić.

Ipak, "Cvrčka i mravicu" smatra važnim filmom.

"Važan je zato što s njim domaća audiovizualna industrija otvara novu stranicu izazova. On je također stanovita rekapitulacija, case study koji pokazuje gdje u jednoj danas cvatućoj industriji stojimo i koliko zaostajemo. Riječ je o filmu koji je iziskivao stanovitu poduzetničku odvažnost. Šteta što ta odvažnost nije inficirala i film kao takav", zaključio je Pavičić, koji je opisao i radnju: "Dok mravi žive u strogom svijetu uz mnoge dužnosti i obveze, cvrčci tulumare i plešu, a poneki šire i ‘teoriju zavjere‘".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 20:01