Jedno od osnovnih načela autorskog prava je da se za svako korištenje autorskog djela ili izvedbe umjetnika izvođača plaća naknada. Za korištenje nekog filma ili serije, redatelju, scenaristu, snimatelju i montažeru isplaćuje se naknada za reemitiranje. Autorima glazbe i izvođačima glazbenih djela - primjerice pjevačima, gitaristima, čelistima - isplaćuje se naknada za reemitiranje. To znači da se načelo plaćanja naknade ostvaruje za sve autore i glazbene umjetnike izvođače, ali ne i za glumce čije se snimljene izvedbe koriste bez odobrenja i bez plaćanja naknade pa sutako glumci diskriminirani u odnosu na sve ostale umjetnike, otkriva glumica Ana-Marija Vrdoljak, predsjednica Hrvatskog društva za zaštitu audiovizualnih izvođačkih prava (AVIP) i članica u Izvršnom odboru Međunarodne federacije glumaca (FIA) sa sjedištem u Bruxellesu.
U borbi za ostvarenje naknade za korištenje glumačke izvedbe u reemitiranju, koju ostvaruju svi drugi nositelji autorskog i srodnih prava, no ne i audiovizualni izvođači, to jest - glumci, Vrdoljak su se pridružili istaknuti glumci poput Ksenije Marinković, Sandre Lončarić, Gorana Navojca, Gorana Grgića te Igora Kovača, koji aktualnu praksu također ocjenjuju nepravednom i diskriminirajućom.
Glumci, razjašnjava, Vrdoljak, "preko kolektivne organizacije ostvaruje samo pravo na naknadu za ‘blank tape‘, odnosno privatno kopiranje, koja je vrlo malena. Kolektivna organizacija AVIP zastupa ih stoga u nastojanju da realiziraju naknadu za reemitiranje na koju imaju pravo kao i svi ostali umjetnici."
"AVIP je osnovan 2019. godine., a 2022. od Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo dobio je odobrenje za kolektivno ostvarivanje prava glumaca, što je bio vrlo opsežan postupak. Na temelju takozvane presumirane ili pretpostavljene pomoći AVIP zastupa sav audiovizualni repertoar domaćih i stranih glumaca na teritoriju Hrvatske, preciznije za svaku snimljenu audiovizualnu glumačku izvedbu", kaže Vrdoljak.
Vrijeme trajanja zaštite za glumačku izvedbu je, navodi, 50 godina od prve izvedbe pa iz tog razloga nisu isključeni niti interesi preminulih glumaca. Kod reemitiranja glumačke izvedbe, primjerice u seriji iz sedamdesetih poput "Našeg malog mista", pravo na naknadu pripada njegovim nasljednicima.
Tri kruga pregovora
"Kod nasljeđivanja je bitno da je naslijeđeno pravo navedeno u rješenju o nasljeđivanju. Trenutačno, primjerice, obavljamo registraciju nasljednika preminulog kolege Žarka Savića jer su se javili njegovi nasljednici", kaže Vrdoljak te nastavlja:
"AVIP je za glumce ono što je ZAMP za glazbene skladatelje, HUZIP za glazbene izvođače, a DHFA za autore audiovizualnih djela. Navedeni nositelji prava svoje pravo ostvaruju već niz godina. Organizacija koja bi se bavila kolektivnom zaštitom glumaca i glumačkim pravima do 2019. nije postojala. No, kada je osnovana te je dobila odobrenje Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo 2022. godine za kolektivno ostvarivanje prava za glumce, napravila je analizu vezanu uz praksu ostvarivanja prava na reemitiranje u drugim državama te sastavila cjenik. Takva se praksa ostvaruje u zemljama Europske unije, primjerice u Sloveniji, Danskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Francuskoj, Švedskoj, Njemačkoj, Austriji, ali i u Srbiji i na Kosovu. Naravno, pravo se u svakoj zemlji ostvaruje na različite načine. U Sloveniji se, primjerice, uzima određeni iznos od svakog priključka korisnika teleoperatora. Međutim, kod nas se cjenikom za glumce zahtijeva naknada od 0,75 posto od ukupnog prihoda od reemitiranja", objašnjava Vrdoljak.
Iako je teleoperatorima glumačka izvedba koju koriste nužna za rad te im predstavlja jedan od osnovnih alata i za njihovu zaradu, ne žele udovoljiti zahtjevima AVIP-a.
Iako isti teleoperatori naknadu isplaćuju glumcima u Sloveniji, Srbiji i na Kosovu, veliki teleoperateri u Hrvatskoj, kao što su Hrvatski Telekom, Telemach i A1, isto pravo osporavaju glumcima u Hrvatskoj, veli Vrdoljak, koja napominje da pregovori oko ugovaranja visine naknade za glumce nisu rezultirali dogovorom te da je dobra volja teleoperatera "samo deklarativna".
"U Gospodarskoj komori su održana tri kruga pregovora, a AVIP i operateri iza sebe imaju i iscrpnu pisanu korespondenciju, no u toj igri mačke i miša teleoperatori naše pravo osporavaju. Na nama je, naravno, da tražimo ono što nam prema Zakonu o autorskom i srodnim pravima i pripada. To pravo u Zakonu postoji od 2003. godine, ali nije bilo nikoga tko bi s operatorima pregovarao. No, sada postoji AVIP. Teleoperatorima je glumačka izvedba neophodna za rad. Kako će filmove i serije reemitirati bez glumaca? Kada glumac u nekom filmu ili seriji, primjerice, u "Dnevniku velikog Perice", pjeva, naknadu dobiva u ulozi pjevača. No, što je s naknadama za glumačke izvedbe? (o toj nelogičnosti svjedoči i primjer glumca Igora Kovača koji je za pjevačku izvedbu u špici serije "Minus i plus" primio naknadu, koju za glumačke izvedbe ne prima). Teleoperatori glumačku izvedbu koriste, a te privatno-pravne odnose nisu regulirali s glumcima odnosno s AVIP-om koji zastupa glumce. Koriste tuđe pravo bez reguliranja i plaćanja naknade, inzistira Vrdoljak, koja naglašava da je pravo glumaca na naknadu za reemitiranje krajem prošle godine potvrdilo i Mišljenje Vijeća stručnjaka, koje imenovalo Ministarstvo kulture i medija, u kojemu su četiri pravnika koji se bave autorskim pravom te jedna ekonomistica.
Stvar principa
"Radi se o dugo iščekivanoj inicijativi svih glumaca u Hrvatskoj da ostvarimo osnovna prava, koja nam po zakonu pripadaju i koja su praksa u europskim zemljama i zemljama u okruženju, primjerice, u Sloveniji, na Kosovu i u Srbiji. Srpskim glumcima je njihovo državno tijelo utvrdilo 1 posto naknade od reemitiranja. Riječ je o osnovnom izvođačkom pravu, a ne bonusu. Kada snimam u Švicarskoj ili Njemačkoj, gdje je to najnormalnija stvar, sramota me govoriti da mi ta osnovna prava nemamo", tvrdi prvak zagrebačkog HNK Igor Kovač, pojašnjavajući konkretni značaj sporne naknade za život glumaca:
"To pravo veoma je važno, primjerice, za glumce koji primaju minimalne mirovine, a glumili su u puno djela čije se reprize konstantno vrte. Ljudi, naime, stječu dojam da ti glumci puno zarađuju jer se reprize vrte, no oni više nemaju nikakav kontakt s djelom u kojem su igrali. Naknade su značajne i za mlade koji s neke od pet Akademija dolaze na tržište. Posla ima sve manje pa bi, kada snime neku seriju koja bi se potom reprizirala, oni dobili naknadu."
Za "prava glumaca i njihovu pravednu naknadu za reemitiranje audiovizualnih djela kroz djelovanje AVIP-a" bori se i nacionalna prvakinja HNK Osijek Sandra Lončarić koja ističe da glumački rad na filmu i televiziji ne završava kada se kamere ugase, već da njihovi likovi ostaju trajno prisutni na ekranima.
"Naš je doprinos umjetničkoj vrijednosti djela neosporan. Međutim, iako redatelji, snimatelji i drugi autori primaju naknadu za reemitiranje, glumcima je to pravo uskraćeno. To smatramo nepravednim i diskriminatornim jer bez nas ti filmovi i serije ne bi imali svoja prepoznatljiva lica, emocije i priče koje publika pamti. Naš cilj je postići ravnopravnost u raspodjeli naknada i osigurati da se trud i doprinos glumaca vrednuje jednako kao i ostalih sudionika u stvaranju audiovizualnih djela", razlaže Lončarić.
To je jednostavno stvar pristojnosti i principa, uvjeren je njen kolega, nacionalni prvak HNK Zagreb Goran Grgić, koji ističe da nije riječ o velikim sredstvima, već o minornom postotku.
"Morao bi se ostvariti neki dogovor, kao što je ostvaren u nekim susjednim državama. Ako ih se ne pritišće, ako se o tome ne govori, lakše im je time se ne baviti i to ignorirati. Oni odugovlače, no to nam pravo pripada i to se mora riješiti. Pravo glumaca na naknadu za reemitiranje potvrdilo je i Vijeće stručnjaka, a zakon je već na snazi, samo ga treba primijeniti", mišljenja je Grgić.
Bolno je, veli glumac Goran Navojec, da nešto što stoji u zakonu te je uvriježeno u svijetu, kod nas toliko kasni. Zakon između izvođača ne radi razliku te je logično, dodaje, da se glumcima isplati naknada za reemitiranje serija i filmova koji se opetovano vrte preko raznih operatora, a izvan svake je pameti da se rad glumaca ne vrednuje.
"Ioan Kaes, glavni tajnik udruženja europskih izvođačkih kolektivnih organizacija AEPO-ARTIS, podijelio je rezultate jednog istraživanja koji pokazuju da gledatelji u 90 posto slučajeva televizijske serije gledaju upravo zbog glumaca", zaključuje Navojec.
Komentari
0