BITKA ZA 'BITKU'

JE LI 'BITKA NA NERETVI' SLOVENSKI FILM? Slovenci traže svoju kulturnu baštinu, na popisu i Bulajićev ratni spektakl

 YOUTUBE/Screenshot
U Beogradu na sve slovenske zahtjeve samo odmahuju rukom, uz tvrdnju da je Ljubljana zakasnila jer je rok istekao još 2006.

Slovenija je ovih dana u Srbiju uputila još jedan podsjetnik da joj se vrati 313 umjetničkih djela, povijesnih predmeta i dokumenata koji se nalaze u srpskim muzejima, službenim rezidencijama i državnim ustanovama.

Prema neslužbenim tvrdnjama iz Beograda, slovenski podsjetnik je ultimativan i bezobrazan. Slovenija je još 2015. predala Srbiji popis djela koja smatraju svojom kulturnom i diplomatskom baštinom, a nalazi se u nekadašnjim saveznim ustanovama bivše SFRJ, muzejima u Beogradu i arhivima, te zatražila njihov povrat prema sporazumu o sukcesiji koju su potpisale sve sljednice. Prema beogradskim izvorima, popis umjetnina je sastavljen po samo jednom principu - da su njihovi autori Slovenci ili je Slovenija na bilo koji način sudjelovala u njihovu stvaranju. Na popisu su se tako našli i filmovi “Zadah tela” Živojina Pavlovića te “Bitka na Neretvi” Veljka Bulajića.

Dakle, službena Ljubljana tvrdi kako je “Bitka na Neretvi” zapravo slovenski film! Slovensko ponovno polaganje prava na taj film sigurno će izazvati velike polemike jer se oko njega vodi bitka već godinama, a Slovenija dosad nije bila njen akter. Naime, Veljko Bulajić je 2013. ustvrdio kako je film vlasništvo Hrvatske jer je on jedini ugovor potpisao s Jadran filmom iz Hrvatske. Na to se se pobunilo službeno Sarajevo s tvrdnjom da je film u vlasništvu BiH, što je argumentirano ugovorom Bulajića s tadašnjim Bosna filmom u kojem stoji da je ta kuća glavni producent filma, a Jadran film je bio koproducent. Prema kojoj osnovi Slovenija već tri godine tvrdi da je to njihov film - nije poznato.

Osim ta dva filma, Slovenija traži više od 200 slika i skulptura, desetke muzejskih predmeta. Među njima su i zastave slovenskih jedinica iz NOB-a, radiostanica iz vremena talijanske okupacije, partizanski top i sanitetski materijal iz zbirke Vojnog muzeja na Kalemegdanu. Traže se i dijelovi aviona kojim je letio pilot Edvard Rusjan koji se čuvaju u Muzeju vazduhoplovstva na Surčinu.

U svjetlu najnovih međugraničnih prepucavanja, za Hrvatsku je važan podatak da Slovenija ne odustaje od zahtjeva da joj Beograd preda original Osimskog sporazuma iz 1975. kojim je utvrđena kopnena i morska granica između Italije i SFRJ te je Dalmacija vraćena Hrvatskoj.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 05:41