U protekle tri sezone antološka serija "Bijeli lotos" redatelja i scenarista Mikea Whitea stekla je kultni status i međunarodnu publiku spremnu svake nedjelje na Maxu poslušno paliti nove epizode. Na prvi pogled "Bijeli lotos" ima sve potrebne značajke vremenite i višeslojne satire: crnohumorna premisa glumačkom postavom i lokacijom različitih sezona jest okupljanje blaziranih bogataša u međunarodnom lancu luksuznih hotela Bijeli lotos, samo kako bi se njihovi odnosi, karijere ili temeljna uvjerenja tijekom ljetovanja urušili uz pokoje obavezno mrtvo tijelo. Bogatstvo, luksuz i status u "Bijelom lotosu" izrijekom nisu panaceja za sijaset grotesknih psihosocijalnih bizarnosti, nezdravih odnosa, laži i prijevara, a letargični tempo početnih epizoda koje grade svijet hotela i pojedinačnih osobnosti likova mjesto potom ustupa propadanju iluzija njihovih života do točke pucanja.
Iako sve tri sezone "Bijelog lotosa" vrve privlačnim glumačkim imenima - prva sezona uključivala je Jennifer Coolidge i Sydney Sweeney, druga je u svoje likove ubrajala Michaela Imperiolija, Thea Jamesa i Aubrey Plazu, a treća u nakrcanoj postavi etabliranih glumica i glumaca poput Waltona Gogginsa, Leslie Bibb, Sama Rockwella i Michelle Monaghan nije uključivala gotovo nijednu debitantsku izvedbu - i sanjivim općim planovima Havaja, Sicilije ili Tajlanda, serija se unatoč satiričnom potencijalu pokazala nedoraslom klupka ambiciozno koncipiranih i paralelnih narativnih linija zaključiti na smislene, zadovoljavajuće ili iole katarzične načine.
Prva je sezona zahladnjeli brak direktorice uspješne informatičke tvrtke i njezinog nesigurnog supruga zaliječila njegovim slučajnim i nespretnim uplitanjem u pokušaj krađe njezina nakita, a lažno prijateljstvo njihove narcisoidne kćeri i njezine mnogo siromašnije kolegice koja im se pridružuje na ljetovanju opstaje reciprocitetom kćerinih neprestanih pokušaja da zavede prijateljičine partnere i prijateljičinog plana da zaposlenik hotela s kojim spava opljačka obitelj s kojom ljetuje.
Druga sezona "Bijelog lotosa" na idiličnoj je sicilskoj obali najviše pažnje posvetila obostranim nevjerama dvaju bračnih parova, bivših sveučilišnih kolega koji strast u svojim odnosima nakon ekskurzija s drugim partnerima u konačnici obnavljaju. Cinični dojam da pogreške za bogate goste Bijelog lotosa ne povlače očekivane posljedice u prvoj je sezoni osujećen samo logičnim raskidom braka mlade novinarke i njezinog statusom opsjednutog supruga. Kultni lik ekscentrične nasljednice Tanye - koja u prvoj sezoni zaposlenicu hotela kojoj obećava financijski pomoći pri osnivanju vlastitog salona zakida nakon upoznavanja potencijalnog supruga - posljedice u drugoj sezoni dočekuje umirujući u oružanom sukobu sa skupinom bogatih homoseksualaca koji ju u suradnji s njezinim suprugom planiraju ubiti.
Unatoč nasljeđu razočaravajućih završnica obećavajućih zapleta, postava i tempo treće sezone obećavali su složenije odnose i stvarnosne ishode postupaka razmaženih bogatašica i bogataša zarobljenih u kavezu tajlandskog Bijelog lotosa. Obiteljski su odnosi u trećoj sezoni prikazani južnjačkom obitelji Ratliff, čiji patrijarh Timothy (Jason Isaacs) na ljetovanju saznaje da je njegov izlet u pranje novca otkriven te da će mu vlasti zaplijeniti svu imovinu. Očigledna ovisnost njegove obitelji o materijalnom luksuzu Timothyja će potaknuti na sanjarenje o masovnom umorstvu svoje obitelji kako nakon povratka ne bi morali iskusiti život u oskudici. Druga skupina koju upoznajemo trio je plavokosih srednjoškolskih prijateljica koje se u svojim pedesetima okupljaju na zajedničkom ljetovanju: uspješne glumice Jaclyn koja plaća putovanje (Michelle Monaghan), južnjačke kućanice iz visokog društva Kate (Leslie Bibb) i kronično nezadovoljne korporativne odvjetnice Laurie (Carrie Coon). Različiti životi, postignuća i politička uvjerenja tri prijateljice stoga iza providnog paravana bezuvjetne ljubavi motiviraju sočna tračanja one koja nije prisutna. Posljednji gosti sredovječni su mrgud Ricka (Walton Goggins) i njegova mlađahna djevojka Chelsea (Aimee Lou Wood), čiji je odnos karakteriziran njezinim zabludjelim obožavanjem i monolozima o sudbinskoj povezanosti te Rickovim zgađenim reakcijama na svaki iskaz nježnosti.
Narativna shema ostavljala je obilje prostora za suočavanje bogataša s njihovim pogreškama. Uz glavne likove, treća sezona otvara i sporedne narativne linije napada pljačkaša na hotelsku suvenirnicu, ponovnog pojavljivanja Tanyjinog supruga Grega (Jon Gries) kao nasljednika njezinog bogatstva koji s mlađom partnericom Chloe (Charlotte Le Bon) bezbrižno uživa na Tajlandu te povratka havajske maserke Belinde (Natasha Rothwell) iz prve sezone, koja u tajlandski Bijeli lotos dolazi naučiti nove tehnike. Nakon početnog postavljanja temelja, radnja se doista zapliće u apsurdnu satiru snobizma. Timothy za masovno umorstvo svoje obitelji krade zaštitarev pištolj i mahnito guta suprugine sedative, svaka od tri prijateljice preostale dvije suputnice zatječe dok tračaju njezine životne odluke, taštinu, plastične operacije ili politička uvjerenja, šutljivi Rick odlazi u Bangkok kako bi se suočio s čovjekom koji mu je navodno ubio oca, suprugom hotelske upraviteljice Sritale (Lek Patravadi), a Belinda prepoznaje Grega i saznaje za umorstvo njegove imućne bivše supruge, od koje je naslijedio gotovo pola milijarde dolara. Na vrhuncu sezone Jaclyn spava s maserom Valentinom kojeg je prethodno nametala razvedenoj Laurie, Timothy gubi pištolj kojim je kanio ubiti obitelj i razmatra alternativne metode umorstva, Greg Belindi za šutnju o Tanyjinoj smrti nudi obilno mito, smotani hotelski zaštitar pljačkaše draguljarnice prepoznaje kao Valentinove prijatelje, a Rick u Bangkoku - uz izvanredni apsurd izvedbe Sama Rockwella kao njegova suradnika koji se nakon raskalašenog života priključio samostanu - napada Sritalina supruga, premda ga ne ubija.
Iako se posljedice kolopleta njihovih prijestupa doimaju neizbježnima, White u posljednjoj epizodi serije nijednu narativnu liniju ne uspijeva zaključiti na životan ni katarzičan način. Timothy u posljednjem trenutku odustaje od trovanja svoje obitelji koktelima i na brodu ih ukratko informira da će im se životi u potpunosti promijeniti, no ostajemo zakinuti za njihovo emocionalno suočavanje s budućnošću lišenom materijalne ugode. Zategnuti odnosi triju prijateljica koje si međusobno ne vjeruju i ne podržavaju se smjesta su zaliječeni Leslienim suznim monologom o protoku vremena kao potvrdi značaja njihove povezanosti unatoč različitostima, a Greg Belindu podmićuje s pet milijuna dolara kojima maserka konačno kani otvoriti vlastiti salon.
Obvezna trupla treće sezone pripadaju očajnom Ricku - koji na koncu ipak ustreljuje Sritalina supruga samo kako bi saznao da mu on nije ubio oca, nego jest njegov otac - i sasvim nevinoj Chelsea. Obećavajuće teme neprilagodljivosti pobjednika ekonomske lutrije na život lišen materijalnih užitaka, forsiranog održavanja srednjoškolskih prijateljstava s ljudima s kojima više ne dijelimo prioritete ni interese, integriteta pri suočavanju s nepravdom te neodrživosti veza koje ovise o iluzornoj idealizaciji partnera utrnute su nadomak inteligentnije rasprave, a smrti Ricka i Chelsea toliko su arbitrarne da se doimaju kao đačko zadovoljavanje ustanovljene forme nekoliko mrtvih gostiju. Uz dekrešendo vodećih zapleta, sporedne teme prepoznatog identiteta pljačkaša, incestuoznog seksa drogirane braće Ratliff na Gregovom tulumu i tajanstvene gomile sredovječnih muškaraca s privlačnim mladim partnericama na Gregovoj jahti nijemo su napuštene.
Općenito govoreći, "Bijeli lotos" i u trećoj sezoni neosporno ostvaruje temeljni kontrapunkt luksuznog okruženja i ljepote s ljudskim patnjama koje nije moguće ublažiti novcem, poput usamljenosti, egzistencijalne izgubljenosti, licemjerja, neprihvaćanja vlastitog identiteta i traumatičnog odrastanja. Korozivni utjecaj novca na čestitost izražen je likom Belinde, koja nakon primitka mita simpatičnog tajlandskog masera koji joj je predložio osnivanje zajedničkog salona poput Tanye šutke ostavlja na cjedilu. White krovnu temu duhovnosti unatoč budističkom kontekstu tajlandskog hotela artikulira suvremenim oblicima duhovnosti. Unatoč tome, izostanak racionalnih posljedica otupljuje oštricu Whiteove društvene kritike, a kontroverzni kadrovi poput incestuoznog seksa gledateljstvu pažnju odvlače od nakanjene poruke. Luksuz "Bijelog lotosa" stoga nije samo luksuz smaragdne šume oko beskrajnih bazena ni luksuz suptilnih signala imetka ismijanih gostiju, nego i luksuz sastavljanja površnih scenarija koji će zbog vrckastih dijaloga, prelijepih lokacija i postava prepunih omiljenih glumačkih imena nastaviti privlačiti milijune gledatelja. Iako je "Bijeli lotos" izvrsnom glumom, besprijekorno tempiranom glazbom, kulturno relevantnim kostimima i eklektičnim kadriranjem hotelskog luksuza tehnički korektno izvedena serija, cinizam njezina odnosa prema ljudskosti svojih blaziranih protagonista proteže se i na cinizam glede interpretativnih sposobnosti svoje publike.
Komentari
0