IZ MOG UGLA

‘Nešto divlje‘: američki filmski klasik koji Amerikanci nisu prepoznali

Među poklonicima filma "Nešto divlje" bili su François Truffaut, Alberto Moravia i mnogi drugi

Vjerojatno nikad niste čuli za Jacka Garfeina, što je propust. Posvuda ćete pronaći podatak da je John Cassavetes pionir američkog nezavisnog američkog filma zahvaljujući "Sjenkama", snimljenima 1958. i dovršenima godinu kasnije, no stvari nisu tako jednostavne. Garfein je 1957. režirao film "Čudak" (The Strange One), koji je, istina, imao velikog distributera, Columbia Pictures, ali bolje da nije, jer su tražili svakojake izmjene, a poludjeli su kad je glavni junak, 23-godišnji Ben Gazzara, završio u vlaku s afroameričkim vojnicima.

Bilo je tu i cenzure zbog homoerotike i nepoštovanja autoriteta, no Garfein je tada već imao zapaženu kazališnu karijeru, moćne prijatelje u Eliji Kazanu i Leeju Strasbergu, osnivaču Actor's Studija, pa je prvo filmsko iskustvo pripisao holivudskoj rigidnosti, koje se i inače grozio. Uzgred, "Čudak" je snimljen po kazališnom komadu "Završi kao muškarac" iz 1953., u kojem je glumio polaznik Actor's Studija, još nepoznati James Dean.

Garfein je podrijetlom iz dijela Čehoslovačke koji danas pripada Ukrajini, kao Židov završio je u Auschwitzu, u Holokaustu mu je pobijena čitava uža obitelj, on sam prošao je 11 koncentracijskih logora i kad je oslobođen, težio je 23 kilograma. Odmah je htio u Ameriku, u New Yorku je imao ujaka, pa je studirao kod legendarnog njemačkog redatelja Erwina Piscatora, u klasi s Walterom Matthauom, Tonyjem Curtisom i Rodom Steigerom. Poslije je upoznao Strasberga, kod kojeg je neko vrijeme i stanovao, te se pridružio njegovu Actor's Studiju, ali on je bio jedini student kojem su dopustili da specijalizira režiju. "Završi kao muškarac" bila je, zapravo, studentska predstava, no uspjeh je bio toliki da su je pozvali i na Broadway.

U kazalištu je postavio barem desetak komada, upoznao je novu polaznicu Actor's Studija Carroll Baker i vjenčao se s njom, a Kazan ju je odabrao za naslovnu ulogu u kontroverznom filmu "Baby Doll" po Tennnesseeju Williamsu. Nakon "Čudaka" Garfein je bio oprezan prema filmskim ponudama, zato je osnovao vlastitu kompaniju Prometheus Enterprises i počeo pripremati film "Nešto divlje" (1961.), sa svojom suprugom u glavnoj ulozi.

U mnogočemu bio je to film ispred svojega vremena. Glavna junakinja Mary Ann njujorška je studentica koju jedne večeri neki neznanac povuče u grmlje i siluje je. Takvo nešto niste mogli vidjeti u holivudskim filmovima toga razdoblja; Mary Ann ne želi priznati majci i očuhu što se dogodilo, kao da se odjednom odvojila od svijeta, sve je smeta, čak i gužva u podzemnoj željeznici, odseli se od kuće i zapošljava u velikoj robnoj kući, no i tamo se ne može uklopiti, smatraju je čudakinjom.

Ponašanje žene nakon silovanja nevjerojatno je precizno evocirano - zatvaranje u sebe, buljenje u prazno, beskrajni boravci u kupaonici. U jednom trenutku ona se odluči baciti s Bruklinskog mosta, svjetlucanje vode mami je poput svojevrsnog smirenja, no u posljednji trenutak spriječi je mehaničar Mike (Ralph Meeker), no tada već počinje drugi dio filma, ne puno vedriji od prethodnoga.

Film je snimljen sa skromnim budžetom, međutim, Garfein si je priuštio sve što je htio. Za snimatelja je odabrao čuvenog Eugenea Schüfftana, htio je nekoga tko nije Amerikanac i tko će snimiti New York na potpuno drugačiji način (Schüfftan je bio Nijemac, a zbog nacizma je pobjegao u Francusku te se poslije privremeno skrasio u Americi). Što je htio, to je i dobio, "Nešto divlje" izgleda poput filmova francuskog novog vala, a uspio je namoliti modernista Saula Bassa da mu napravi špicu. Za filmsku skladbu angažirao je također veliko ime, Aarona Coplanda, a Carroll Baker je objasnila da su budžet zaokružili tako što su njezin honorar isplatili skladatelju.

U američkim kinima film je pretrpio debakl, prikazivan je samo u četvrtini velikih gradova, no u Europi je bilo drukčije. Među njegovim poklonicima bili su François Truffaut, Marcel Marceau, Alberto Moravia i mnogi drugi, a Otto Preminger poručio je redatelju: "Trebao si snimiti film na francuskom ili švedskom i nakalemiti mu engleske podnaslove. Uspjeh bi ti bio zajamčen."

Garfein se ostavio filmske režije te s Paulom Newmanom osnovao Actor's Studio - Los Angeles, otkrio mnoge kasnije filmske zvijezde, bio na glasu kao izvrstan predavač, a pomalo ga je iznenadilo kako je "Nešto divlje" odlično primljeno u američkim kinima u novom mileniju. A onda je shvatio. "To je zbog 11. rujna. Amerika nikad nije pretrpjela ozbiljnu tragediju, a sada su shvatili da se drame ne događaju samo naciji nego i pojedincu."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 00:55