Njemački mediji se raspisali o hit seriji s Netflixa: Postapokaliptična Europa 2074. snimljena u Glini

Najambiciozniji njemački serijski pothvat u novije vrijeme - tako pišu mediji. Nijemci su već prvom serijom za Netflix briljirali, stvorivši planetarno popularni Dark. Sada je spektakl „Plemena Europe" (Tribes of Europa) za nekoliko dana postao jedna od omiljenih serija na toj platformi, piše Deutsche Welle.

Znanstveno-fantastična priča smještena je u postapokaliptičnu 2074. godinu - pedesetak godina ranije svijet je pogodio „crni prosinac" u kojem je sva tehnika postala neupotrebljiva. I eto nas odjednom u tmurnijoj varijanti Srednjeg vijeka.

Ako nema država, čega ima?

Ne samo da ne postoji Europska unija, nego, strogo uzevši, ne postoji ni Europa. Barem ne kao kontinent država, građana, naroda ili nacija. Umjesto toga tu su plemena. I to je, kako duhovito primjećuje Frankfurter Allgemeine Zeitung, igra s identitetima. Jer, ako nema nacija, država i religija, na temelju čega bi se ljudi okupljali u plemena? Jer su iz istog susjedstva? Jer su nekad išli u istu teretanu? Jer imaju istog omiljenog influencera na Instagramu?

Jedni su u šumi i podsjećaju na hipije ili još bolje na aktiviste za zaštitu okoliša. Drugi sve polažu na dobro organiziranu vojsku. Treći dominiraju onime što je nekad bio Berlin, drže robove i hoće podjarmiti druge. „Šumski ljudi, protiv fašista, protiv izbacivača“, opisao je Süddeutsche Zeitung seriju u kojoj naizgled vlada rat svih protiv sviju.

Ljubitelji fantastike prepoznat će hommage „Ratovima zvijezda", „Pobješnjelom Maxu“, „Walking Dead“ ili računalnoj igrici „Fallout“, kao i način pripovijedanja - iz perspektive više likova, poput onog u „Igri prijestolja".

Najviše se hvali uloga Liv koju je odigrala mlada njemačko-nizozemska glumica Henriette Confurius, a čiji lik neodoljivo podsjeća na onaj Jennifer Lawrence iz „Igara gladi". Zaplet se i vrti oko Liv i njezina dva brata.

Serija je snimana u Češkoj, ali dobrim dijelom i širom Hrvatske, od Rijeke do Gline. Jedno od najbitnijih mjesta u seriji je camp Ahrenberg - zapravo jugoslavenski spomenik ustanku naroda Banije i Korduna na vrhu Petrove gore. Završen 1981., već od 1991. se zapušta i devastira, pa se danas odlično uklapa u kulise jedne ovakve serije.

Neke kritike su porazne

Iako njemački mediji većinom hvale seriju, kao i atipični način pripovijedanja, nisu svi oduševljeni time kako je ispalo prvih šest epizoda. Frankfurter Allgemeine Zeitung recimo piše kako djeluje kao da je Netflixov algoritam pomiješao sve ono što međunarodna publika i inače voli, i ubacio na jedno mjesto: malo samostreli, malo automatske puške, malo romantike i seksa, malo prirode i golišavih tijela, malo humora i krvi.

Pojedine kritike su pak porazne. Tako portal Musikexpress piše o razočaravajućim dijalozima i fotografiji, neuvjerljivim kostimima i scenografiji, i već mnogo puta viđenoj radnji - svijet koji se vraća na razinu plemena, gdje su tanke linije između borbe za prevlast i borbe za goli život.

Pa ipak, kao što znamo, ocjene kritike i mišljenja publike često se razilaze. Tko je za par dana pogledao cijelu prvu sezonu, vjerojatno željno čeka drugu, no o njoj za sada nema informacija. Specijalizirani portali pišu da je nastavak serije vjerojatan, pogotovo jer iza nje stoje isti producenti koji su radili seriju Dark, piše Deutsche Welle.