SKROMNO HRVATSKO PRISUSTVO

SARAJEVO FILM FESTIVAL U znaku De Nira, kinematografije meksičkih kartela i regionalnog filma

Sarajevski festival prošao je dugi put od geste ratnog otpora do razmjerno glamurozne smotre s ne malom primjesom "celebrity" sjaja

Projekcijom prvog filma u konkurenciji - austrijskog “Sljedbenica” režisera Lukasa Valente Rinnera - u petak i subotu u Sarajevu otpočinje 22. Sarajevo film festival, ovogodišnje izdanje najutjecajnijeg filmskog festivala na bivšim jugoslavenskim prostorima.

Sarajevski festival prošao je dugi put od geste ratnog otpora do razmjerno glamurozne smotre s ne malom primjesom “celebrity” sjaja. Pri tom je SFF - pogotovo u prošloj dekadi - bio i značajna platforma za međunarodni iskorak hrvatskih filmova. No, za razliku od tih vremena, ove će godine hrvatsko prisustvo na festivalu uz Miljacku biti razmjerno skromno.

Kao i svake godine, natjecateljski dio SFF-a sastoji se od tri konkurencije - dokumentarnih te dugih i kratkih igranih filmova iz regije koja seže od Austrije do Kavkaza. Pri tom, pogotovo kod igranih filmova, SFF insistira na regionalnoj premijeri, što je katkad dvosjekla strategija koja neki put može i nauditi festivalu. To se - dojam je - dogodilo ove godine.

JI Europa

Ove sezone, naime, filmovi iz Jugoistočne Europe bili su naprosto posvuda uspješni. “Ne gledaj mi u pijat” Hane Jušić upravo je ušao u Veneciju, Ogrestin “S one strane” igrao je u Berlinu, “Dobra žena” Mirjane Karanović na Sundanceu, u Cannesu su jaki trag ostavila dva rumunjska filma (“Matura” Cristiana Mungiua i “Sieranevada” Cristua Puiua), a u Karlovym Varyma filmaši iz srednje Europe ponijeli su glavnu nagradu (Mađar Kornél Mundruczó), te nagradu za režiju (“Noćni život” Slovenca Kozolea). Producenti tih filmova nisu časili časa pustiti te filmove u festivalski optjecaj. Samim tim, u Sarajevu oni mogu igrati samo u popratnim programima.

Srce Sarajeva

U takvim okolnostima, sarajevski se program igranih dugometražnih filmova ove godine sastoji od samo osam filmova, uglavnom debitanata ili neafirmiranih filmaša, uz jedno poznatije ima: preklanjski sarajevski pobjednik Rumunj Radu Jude predstavlja se filmom “Srce s ožiljkom”. Među osam odabranih filmova po dva su rumunjska i turska. Hrvatskih filmova nema, a nema zapravo ni puno filmova iz ex-Yu. Iz Srbije stiže film Nikole Ljuce “Vlažnost” koji je već igrao na Berlinaleu i koji bi mogao biti favorit za nagradu, a zanimljivost je da za Srce Sarajeva prvi put konkurira film iz Crne Gore, “Igla ispod praga” režisera iz Boke kotorske Ivana Marinovića. Nakon što su crnogorski filmaši kratkim filmovima u par zadnjih godina osvojili par nagrada u Sarajevu i Veneciji, ovo bi mogao biti novi znak buđenja zadugo najuspavanije ex-jugoslavenske filmske sredine.

Dok u dugometražnom igranom programu nema hrvatskih filmova, u onom kratkometražnom u konkurenciji za nagrade je samo jedan naš film - “Zvir” Miroslava Sikavice koji je u svibnju već igrao u canneskom Dvotjednu kritike. Već po tradiciji, hrvatski su naslovi najzastupljeniji u dokumentarnoj konkurenciji. Uz dvije manjinske koprodukcije, tamo će igrati i dva “ful” hrvatska filma.

“Kino otok” Ivana Ramljaka eksperimentalni je dokumentarac koji povezuje prizore ruševina 18 bivših otočkih kina sa svjedočenjima bivših biljetera, operatera i gledatelja. “Iza lica zrcala” Katarine Zrinke Matijević film je u kojem redateljica ispovijeda vlastitu borbu s epilepsijom spajajući vlastiti off glas sa čudesnim eksterijerima prirode Like.

U dokumentarnom programu od ostatka programa najviše pozornosti skreće fenomenalni srpski film “Dubina dva” Ognjena Glavonića. Film se bavi zloglasnim slučajem hladnjače s leševima pobijenih kosovskih Albanaca koji je “izronio”iz Dunava u Đerdapu. Režiser vješto vezuje off-svjedočenja suučesnika i haaških svjedoka sa prizorima snimljenim na mjestima radnje danas.

Ogrestin film

Ako su hrvatski filmovi u borbi za nagrade prisutni simbolički, naših filmova ima zato u popratnim programima. Tako će Ogrestin “S one strane” igrati u “best of” programu regionalnih naslova U fokusu, a tri će hrvatska režisera predstaviti nove radove u novom sarajevskom programu pod naslovom Pretpremijere. Danilo i Rade Šerbedžija tu će predstaviti svoje “Oslobođenje Skopja”, Dalibor Matanić dolazi u Sarajevo s dvije epizode svoje tv serije “Novine”, a u Pretpremijerama će se dogoditi i zbiljska pretpremijera jednog našeg dugometražnog filma. Riječ je o navijačkoj komediji “ZG 80” Igora Šeregija koja će se u sarajevskom off-programu prvi put naći pred publikom, nakon što je autor nije dovršio na vrijeme za Pulu.

Dobitnik ovogodišnjeg počasnog Srca Sarajeva bit će slavni britanski redatelj Stephen Frears (“Moja lijepa praonica”, “Snapper”, “Opasne veze”) kojem će u otvorenom kinu biti prikazan friški film “Florence Foster Jenkins”. Ovogodišnji sarajevski retrospektivni program posvećen je, pak, jednom od najžešćih i najkontroverznijih suvremenih meksičkih redatelja, Amatu Escalanteu. Amat Escalante (1979) režiser je poznat po naturalistički brutalnim, često ekscesno nasilnim filmovima koji s apsurdnom iščašenošću prikazuju političke aspekte današnjeg Meksika, od ratova kartela do migracija u Kaliforniju. Tri njegova filma - “Sangre/Krv” (2005), “Los bastardos” (2008) i “Heli” (2012) bili su festivalske uspješnice, a za “Heli” je u Cannesu dobio nagradu za režiju. Sva tri će biti prikazana unutar retrospektive.

Dobitnik počasnog Srca Sarajeva za životno djelo je Robert De Niro. Veliki glumac i dolazi na otvoranje 22. izdanja festivala, gdje će predstaviti film “Taksist“.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 18:23