ZAGREBDOX Za nagrade se bori 19 svjetskih te 15 regionalnih filmova

​Kraj veljače u Zagrebu je po tradiciji - vrijeme za dokumentarce. Petnaestu godinu za redom, to je vrijeme ZagrebDoxa, međunarodnog festivala dokumentarnog filma koji ove nedjelje počinje u Kaptol Butique cinema projekcijom filma “Te smo noći pali” nizozemske redateljice Cille Hannibal.

Retrospektive

Nastao pred petnaest godina kao ekstenzija producentskog rada Nenada Puhovskog i njegove produkcijske kuće Factum, festival ZagrebDox u desetljeću i pol se nametnuo kao možda najvažniji specijalizirani dokumentaristički festival u Hrvatskoj i okolnim zemljama.

Tijekom petnaest godina, publika Doxa mogla je vidjeti niz nagrađivanih i slavnih filmova, filmova na politički važne ili kontroverzne teme, a festival je oko sebe izgradio i lijepu obrazovnu i “industry” nadgradnju. Što je možda najvažnije, zahvaljujući ZagrebDoxu Zagreb je mogao upoznati znatan dio živućih klasika svjetskog dokumentarnog filma, družbu važnih filmaša kojoj bi pozavidio i bilo koji igrani festival.

Svega toga bi - po svemu sudeći - trebalo biti i ove godine. Novo izdanje Doxa koje počinje sutra ima i oskarovskih nominanata, i nagrađivanih filmova, i zanimljivih lokalnih premijera, a ne izostaju ni važni gosti. Ove će godine tako ZG Dox pohoditi dvojica za moj ukus možda najvažnijih europskih dokumentarista današnjice. Prvi od njih je mladi i briljantni Austrijanac Nikolaus Geyrhalter, a drugi je Ukrajinac Sergej Loznica kojem će biti posvećena festivalska retrospektiva.

S obzirom da je Loznica na hrvatskim festivalima dosta igran, nije zgorega spomenuti da ta retrospektiva uključuje i rane, najrjeđe prikazivane filmove poput “Portreta” ili “Blokade”. Geyrhalter i Loznica, međutim, nisu jedini važni gosti Doxa. Tu je i česti hrvatski gost, srpski crnovalovski klasik Želimir Žilnik, kao i 86-godišnji doajen latvijske dokumentaristike Ivars Seleckis.

Dvije selekcije

Jezgru ZagrebDoxa - kao i svake godine - čine dvije natjecateljske selekcije, međunarodna sa 19 i regionalna sa 15 uvrštenih naslova. U međunarodnom programu vjerojatno je najzvučniji film “Okrug Hale, jutros, večeras”, poetski dokumentarac afroameričkog režisera RaMella Rossa koji će do trenutka kad bude prikazan u Zagrebu - a to će biti u ponedjeljak - vjerojatno već biti dobitnik Oscara za dugi dokumentarni film.

Kontroverzni pokus

“Okrug Hale” impresionistički je, filozofski film koji dokumentira život krajnje crne sirotinje u jednom okrugu u Alabami, a način na koji Ross vezuje socijalno, meteorološko, astronomsko i cikluse prirode mnoge će filmofila podsjetiti na Terrencea Malicka. Puno se pričalo i filmu “Splav” Šveda Markusa Lindeena, filmu koji priča priču o jednom od najkontrovernijih i etički najosporavanijih pokusa iz antropologije i psihologije u povijesti.

Slow Dox

Godine 1973., meksički znanstvenik Santiago Genovés ukrcao je jedanaest ljudi - približno pola muškaraca i žena - na splav i pustio ih nekoliko tjedana na Pacifik, proučavajući grupnu i seksualnu dinamiku, te snimajući iscrpno što se zbiva. Švedski film preispituje taj eksperiment uz pomoć sada vremešnih aktera.

Regionalna konkurencija donosi dva filma koja stižu s netom okončalog Berlina. Prvi od njih - “Kameni govornici” sarajevskog Kanađanina Igora Drljače - mozaički je film o kultovima i memorijalnim mjestima u današnjoj BiH. “Mađarska 2018” redateljice Eszter Hajdú panoramski je politički pogled na europsku zemlju najdublje zabasalu u liberalnu demokraciju.

U tom je programu i par hrvatskih naslova. “IKEA for YU” Marije Ratković i Dinke Radonić autobiografski je doks mlade hrvatske iseljenice u Švedsku, a “U ime Republike Hrvatske” Gorana Devića reportažni je portret aktivista Marka Frančiškovića, čovjeka koji je po mnogim mišljenjima strpan u psihijatrijsku bolnicu zbog političkih stavova.

Od popratnih programa, kritici bi mogao biti zanimljiv program Slow Dox koji sadrži četiri filma izrazito oniričke, kontemplativne estetike, te sporog ritma.

Tu je i mali blok dokumentaraca o modi. A onima koje pak zanima suvremena politika i novija povijest bit će zanimljivo pet filmova iz programa Poznati o poznatima u kojem doista slavni filmaši portretiraju još slavnije javne figure. Tu je - primjerice - vrlo afirmativni film Wima Wendersa o papi Bergogliju “Para Franjo - čovjek od riječi”. Tu je veliki dokumentaristički portret Mihaila Gorbačova kojeg je u tri velike sesije intervjua snimio klasik novog njemačkog filma Werner Herzog.

Dupla rabota

Konačno, tu je i novi film Emira Kusturica “Pepe - uzvišeni život” posvećen popularnom i osebujnom urugvajskom političaru Pepeu Mujici, bivšem gerilcu i teroristu koji je u Urugvaju legalizirao travu, a ostao je prepoznatljiv što se uokolo vozio isključivo u svojoj svijetloplavom, 40 godina starom VW bubi.

Kusturica s tim filmom nastavlja svoju uvriježenu političku duplu rabotu. Dok u Srbiji, Bosni i Rusiji nastupa iz pozicije ogromne društvene moći, te kao reprezentant najregresivnijeg klerikalnog nacionalizma, u svijetu se i dalje pokušava predstaviti kao dio antiglobalističke antikapitalističke kontrakulture. Kako god, film će biti zanimljiv onima koje zanima sam Mujica - koji doista jest osebujna i zarazno šarmantna ličnost.

ZG Dox traje čitav tjedan i završava u nedjelju dodjelom nagrada.