Balkan Baroque Band: Od pojma Balkan u umjetnosti ne treba zazirati

ZAGREB - Na polju takozvanog autentičnog izvođenja barokne glazbe, Hrvatska već godinama ima istaknuto mjesto na glazbenoj karti Europe. Osim izvrsnih pojedinaca, za to je zaslužan Hrvatski barokni ansambl koji je u 11 godina svog djelovanja stekao veliko poštovanje kritike i vjernu publiku.

Tako je Hrvatski glazbeni zavod i prošle nedjelje bio prepun kada su pod vodstvom svoje redovite gošće, engleske violinistice Catherine Mackintosh, svirali Bacha. Ansambl se proteklih godina pokazao spremnim i za najveće izazove, kao što su barokne opere Monteverdija i Händela, ili Nagradom hrvatskoga glumišta ovjenčana predstava Lullyjevog “Građanina plemića”.

Ivančić uz Bacha

Međutim, sve to bilo je nepoznato francuskom flautistu i dirigentu Jean-Christopheu Frischu kada je prije godinu dana krenuo osnivati međunarodni ansambl kojem je dao ime Balkan Baroque Band. Dok je prošli tjedan boravio u Zagrebu, ispričao nam je kako mu je u tom pothvatu Hrvatska bila najveće otkriće i ugodno iznenađenje, a prvu informaciju o djelovanju Hrvatskog baroknog ansambla dobio je od zagrebačkog Francuskog kulturnog instituta.

Svoj projekt zamislio je radeći s rumunjskim glazbenicima, uz koje je upoznao i ponekog sjajnog glazbenika iz okolnih zemalja, poput beogradskog majstora na teorbi Andreja Jovanića.

Vodeća regionalna sila

- U Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj i Srbiji pronašao sam izvanredne pojedince, od kojih se većina školovala u inozemstvu da bi se vratili u svoje zemlje gdje pokušavaju prenijeti svoja znanja, ali Hrvatska je svakako najdalje odmakla i na tom području predstavlja vodeću regionalnu silu - kaže Frisch. To se potvrdilo i na prvom inauguralnom koncertu Balkanskog baroknog benda prije mjesec dana u Solunu.

Među 19 glazbenika bilo je čak pet članica Hrvatskog baroknog ansambla: violinistice Tanja Tortić i Ivana Žvan, violistica Vlatka Peljhan i oboistica Petra Labazan, dok je i tamo ulogu koncertne majstorice ansambla preuzela Laura Vadjon. Štoviše, na njezinu inicijativu i zahvaljujući notama koje je donijela, u program “Velika barokna Europa“, uz skladbe Bacha, Lullyja, Händela i Michaela Haydna, uvrštena je i glazba Amanda Ivančića.

Najesen u Zagrebu

- Od pojma Balkan ne treba zazirati, osobito u umjetničkim projektima poput ovog u kojima imamo ulogu predvodnika - rekla nam je Laura Vadjon, hvaleći osobito Frischove organizatorske kvalitete. Za ansambl u kojem za sada uz ponekog Francuza zajedno sviraju Hrvati, Rumunji, Srbi, Grci i Bugari, poduzetni Frisch već je osigurao i snažno bankarsko sponzorstvo zaklade BNP Paribas, za sljedeće ljeto imaju osigurana tri nastupa na značajnim francuskim festivalima, a u Zagrebu bismo ih trebali čuti sljedeće jeseni.

Kvaliteta po kojoj bi se Balkan Baroque Bend trebao razlikovati od sličnih sastava iz zapadnoeuropskih zemalja s velikom tradicijom takvog muziciranja u prvom je redu temperament i glazbenički senzibilitet zajednički svim “Balkancima”. U tome se slažu i Vadjon i Frisch, koji dodaje: “Ovim projektom svoje ‘zapadnjake’ želim poučiti da velika kulturna Europa postoji i iza nekadašnje željezne zavjese, što nažalost još ne znaju ni mnogi Francuzi”.