CD-e kupuju muškarci u kasnim tridesetima, i to 2,6 komada mjesečno

Kakve su im navike kad je posrijedi nabava glazbe te što i po kojoj cijeni žele kupci CD albuma u Hrvatskoj, neka su od pitanja na koja je Institut hrvatske glazbe (IHG) odgovore potražio kroz anketu provedenu na 419 kupaca CD-a u nekoliko CD shopova u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.

Dobar CD shop

Prva pretpostavka, da su kupci CD-a dominantno zreli muškarci, u dobroj je mjeri potvrđena. Prosječna dob hrvatskih kupaca CD-a iznosi 36 godina, a od njih je tek svaka treća žena. Mjesečno hrvatski kupac CD-a u prosjeku kupi 2,6 CD albuma, odnosno 31,2 godišnje, što je 100 puta više od nacionalnog prosjeka koji iznosi mizernih 0,3 nosača zvuka i slike po glavi stanovnika. To je publika kojoj se, dakle, obraćaju diskografi, ali i Jutarnji list kad piše o glazbi. Dvadeset posto ispitanika kupuje glabu preko Interneta (vjerojatno s Amazona i sličnih inozemnih internet trgovina) i to u prilično impresivnoj količini od tri CD albuma mjesečno.

Zanimljivo, 80 posto ispitanika zadovoljno je dostupnošću glazbe premda u Hrvatskoj nema dobrih servisa za online i mobitelsku prodaju mp3 pjesama i albuma.

Kupcima CD-a još je uvijek najbitniji dobro opskrbljen CD shop. Usporedbe radi, 55 posto novca na svim nosačima zvuka u Velikoj Britaniji potječe iz prodaje mp3 pjesama i pretplate na glazbeni streaming, a samo 45 posto od prodaje CD i LP albuma. U Hrvatskoj, prodaja mp3 pjesama i online streaming sudjeluje sa zanemarivih 0,5 posto u ukupnom prihodu od prodaje glazbenih zapisa.

Stoga ne čudi kako 47 posto kupaca CD-a, uz kupovinu fizičkih nosača zvuka, dodatno i ilegalno skida glazbu s interneta. Time je potvrđeno da je ilegala zakon dok nema legalnih servisa, ali i to da ilegalan download ne ubija kupovinu regularnih nosača zvuka. Realno, kupci nemaju novca za sve albume koje žele čuti (ne nužno i posjedovati) jer 2,6 CD albuma mjesečno ipak je velika stavka u kućnom budžetu.

Ilegala zakon

Zanimljivo je i kako kupci CD-a optimalnom cijenom za CD album s novim snimkama, odnosno novim repertoarom, smatraju iznos od 71 kune, dok optimalnom cijenom za mp3 album s novim repertoarom smatraju iznos od 37 kuna. Ti se iznosi prilično podudaraju s iznosima koje je potpisnik ovih redaka sugerirao u članku “Fer cijena glazbe” u Magazinu Jutarnjeg lista (svibanj 2011. ). Za CD s novim repertoarom sugerirao sam cijenu od 59 do 79 kuna, a za mp3 album s novim repertoarom cijenu od 40 kuna.

Čak je i direktor diskografske kuće Menart i Hrvatske diskografske udruge Branko Komljenović počeo razmišljati u sličnom pravcu pa je spomenuto istraživanje prokomentirao ovako: “ CD-i nisu nikada bili pristupačniji, a taj će se trend i nastaviti. Činjenica je da su svi hrvatski diskografi osjetno snizili cijene domaćih i licencnih stranih CD-a. Tako sad i nove strane CD-e možete kupiti za oko 100 kuna, a to je otprilike i cijena koju su ispitanici u anketi naveli . Očito ljudi pomalo shvaćaju da CD-i više nisu skupi i nedostupni, osim toga odlično reagiraju na akcije kao što su glazbeni outleti. Kod domaćih izdanja diskografi sami određuju cijene, ali mislim da je cijena od oko 80 kuna za novi hit CD konkurentna čak i u izazovu koji donosi kriza.”

Navike mladih

Ipak, “činjenica je da kupci CD-a polako stare i da ih mlađi kupci ne ‘nasljeđuju’ u mjeri u kojoj bismo to htjeli”, kaže Komljenović. “Ljudi u 30-im godinama ipak su imućniji i lakše im je izdvojiti novac za glazbu”. A, vjerojatno su im takve i navike, stečene u mladosti, dok su navike kod današnjih mladih ljudi drukčije i više streme (besplatnom) downloadu i streamingu. Ti će generacijski trendovi odrediti i sudbinu CD-a u čijoj prodaji na hrvatskom tržištu prednjače domaći albumi, dočim jedna trećina godišnje prodaje otpada na inozemne albume, raspršene na stotine pa i tisuće novih i starih CD naslova.

I u sličnom istraživanju američke agencije Nielsen objavljenom lani zamijećeno je kako kupovini CD -a ostaju vjerni ljudi srednjih godina i stariji, dok se mlađa pubblika priklanja (besplatnom) downloadu i streamingu. Ukratko, stariji vole CD, mlađima su zakon YouTube i slični streaming servisi kojima sve češće pristupaju mobitelima.