LAIBACH U LISINSKOM

Izvode povijesnu simfoniju "Alamut", originalno djelo Laibacha, temeljeno na povijesnim događajima iz Perzije u 11. stoljeću

Laibach uskoro nastupa u Zagrebu

 /Lucija Ocko/cropix
Laibach već duže pokušava "Almaut" izvesti u Iranu, s Teheranskim simfonijskim orkestrom, no sve je usporila epidemija Covida i pooštrena međunarodna politička situacija

Slovenski Laibach vraća se u Zagreb predstaviti svoje simfonijsko djelo "Alamut". Svirat će u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski u nedjelju, 22. Listopada.

"Alamut" je originalno djelo Laibacha, koje se bavi poznatom pričom temeljenom na povijesnim događajima iz Perzije u 11. stoljeću. Povijesna simfonija je svjetsku premijeru imala lanjskog rujna na Festivalu Ljubljana, a zagrebačka izvedba na rasporedu je ove jeseni.

Temeljen na povijesnim događajima kako ih je u svojoj knjizi opisao slovenski književnik Vladimir Bartol, središnji lik u "Alamutu" je heretik Hasan ibn Saba (Hassan-i Sabbāh), karizmatični vjerski i politički vođa Ismaelita i osnivač misteriozne islamske sekte Asasina (Hash‘shasina), čije se ime i danas izgovara sa strahopoštovanjem.

U romanu samoproglašeni prorok Hasan ibn Saba, navodno poslan od Allaha, iza zidova svog orlovskog gnijezda – zamka Alamut u iranskoj pokrajini Qazvin nedaleko od Teherana - vodi sveti rat protiv Perzijskog carstva, kojom su tada vladali Turci Seldžuci. S malom skupinom spartanski obučenih sljedbenika bori se protiv mnogo jačeg neprijatelja. U zamjenu za lojalnost svojih vojnika - fedayeena - ključem koji mu je navodno povjerio sam Allah otključava vrata zagrobnog života – dženneta, kako je opisano u Kur‘anu. Jednom kad fedajini okuse ovaj raj, spremni su za ibn Sabu učiniti doslovno sve kako bi se u njega vratili što je prije moguće.

U Laibachovom Alamutu ideje radikalnog političkog i religijskog nihilizma isprepliću se s klasičnom perzijskom poezijom Omara Khajama, senzualni stihovi pjesnikinje Mahsati Ganjavi stapaju se s minimalističkim zvučnim bojama temeljenim na iranskoj tradiciji, a ibn Sabov pakleni mehanizam odjekuje industrijskim principom orkestra uz jedinstveni zvuk Laibacha.

Laibach već duže vrijeme pokušava predstaviti ovo djelo i u Iranu, s Teheranskim simfonijskim orkestrom u dvorani Vahdat u Teheranu, no epidemija Covida i pooštrena međunarodna politička situacija u posljednjih dvije godine je onemogućila ovu prezentaciju ili usporila pregovore.

Projekt je Laibach stvorio uz pomoć engleske neprofitne organizacije a/political te u suradnji s iranskim skladateljima i drugim suradnicima. Pojedine dijelove kompozicije pridonijeli su Idin Samimi Mofakham i Nima Atrkar Rowshan, Simfonijskim orkestrom RTV Slovenije dirigira iranski dirigent Navid Gohari, a među izvođačima je i teheranski mješoviti zbor Human Voice Ensemble. Osim navedenih, u realizaciju projekta uključeni su i ženski zbor Gallina, Disharmonična kohorta, odnosno harmonikaški orkestar AccordiOna, te članovi grupe Laibach.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 12:14