DINKO FIO

‘Nakon što sam se malo porječkao sa suprugom, nastala je moja najpoznatija pjesma Golubice moja‘

Dinko Fio

 /Press
Obilježava se sto godina rođenja slavnog autora klapskih pjesma, izložbom u NSK u Zagrebu

Uz 100. obljetnicu rođenja velikana dalmatinske klapske pjesme Dinka Fija, usto jednog od naših najistaknutijih melografa i glazbenih pedagoga, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Festival dalmatinskih klapa Omiš priređuju izložbu posvećenu njegovu životu i djelovanju.

Izložba Daleko su moji škoji bit će otvorena u utorak 9. travnja u 19 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, a moći će se pogledati do 19. travnja 2024. godine.

Na svečanom otvorenju izložbe govorit će dr. sc. Joško Ćaleta, prof. dr. sc. Marko Rogošić i dr. sc. Tatjana Mihalić, a svojom će pjesmom i interpretacijom Fiovih skladbi i obrada narodnih pjesama susret oplemeniti klapa Nostalgija i vokalni ansambl Prvi komin Snježanin, koje je i osnovao maestro Fio, te klapa Sagena s kojom je intenzivno surađivao.

Izložba će 27. lipnja, uoči otvaranja 58. Festivala dalmatinskih klapa Omiš, biti otvorena i u muzeju Festivala.

image

Dinko Fio

/Press
image

Dinko Fio

/Press

O maestru Fiju

Dinko Fio (28. travnja 1924. – 2. studenog 2011.) rodio se u Blatu na Korčuli 1924. godine. Školovao se u Dubrovniku, gdje je završio učiteljsku školu. Studirao je na muzičkim akademijama u Beogradu i Zagrebu, a 1961. godine diplomirao je solo pjevanje. Tijekom bogate glazbene karijere zapisivao je narodne napjeve, dirigirao zborovima te bio profesor glazbe u Mostaru, Beogradu i Zagrebu. Vodio je velik broj amaterskih i dječjih zborova, uključujući i Dječji zbor RTV-a Zagreb (1961. – 1975.), a od 1975. do 1980. i Ansambl "Lado". Pjevačkim ansamblima pod njegovim vodstvom skladbe su posvećivali brojni suvremeni skladatelji.

Maestro Fio je bio osnivatelj i umjetnički voditelj klapa Ošjak i Nostalgija te ansambla Prvi komin Snježanin, jedine hrvatske klape koja pjeva u formi komina. Bio je suradnik i gostujući voditelj brojnih klapa, a znatan dio njegova umjetničkog i stručnog djelovanja vezan je uz Festival dalmatinskih klapa Omiš.

Dinko Fio dobitnik je brojnih nagrada i priznanja za svoj iscrpan dugogodišnji rad, ponajviše na Festivalu dalmatinskih klapa Omiš, a odlikovan je i Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića 1996. godine.

Neke od maestrovih autorskih skladbi toliko su povezane s tradicijom da ih se često smatra izvornim napjevima, piše fdk.hr. Najpoznatija među njima: „Golubice bila, nemoj letit sama“, za koju je napisao i glazbu i stihove, izvedena je na Festivalu 1982. (klapa Ošjak iz Vele Luke) i premda nije polučila uspjeh kod praizvedbe, ostavila je značajan trag. Nije bio čest slučaj da se maestro Fio javlja kao autor stihova, kao u ovoj pjesmi. Stoga pjesmu prati i legenda o njenom nastanku koju je maestro rado pričao: “Nakon što sam se malo porječkao sa suprugom, naljutila se na mene i uhvatila za kvaku od vrata jer je htjela izaći. Spriječio sam je i otišao u sobu. Tu sam u miru vrlo brzo smislio tekst i skladbu. Kad sam se vratio poljubio sam suprugu i isto joj otpjevao”!

image

Dinko Fio

/Press
image

Dinko Fio

/Press

Ostavština Dinka Fija u NSK

Ostavština Dinka Fija, prema njegovoj želji, čuva se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, u Zbirci muzikalija i audiomaterijala, koju je rado i često posjećivao. Zahvaljujući tomu, od 2014. u čast maestru Fiju u NSK su se priređivali koncerti objedinjeni pod nazivom Fiofest (2014., 2016., 2018., 2021.), a 2021. godine predstavljena je i Digitalna zbirka maestra Fija odnosno virtualna izložba Maestro moj na portalu Digitalne zbirke NSK.

"Mogu s velikom sigurnošću reći da su mi kao djetetu upravo sjajne interpretacije klape Ošjak i te skladbe bile prva ljubav prema klapskoj pjesmi, ljubav koja me ‘infetala‘ za cijeli život", rekao je Mijo Stanić, prof., ravnatelj Festivala dalmatinskih klapa Omiš, dok prof. dr. sc. Marko Rogošić poručuje:

Tijekom mojih godina s Nostalgijom pjevali smo mnoge, često i vrlo različite glazbene komade, obično na visokoj interpretativnoj razini. Ipak, kad bi mene zadužili za oblikovanje koncertnog programa i kad bih očekivao osobito teške izvedbene uvjete – primjerice gluhe prostore, pjevanje u žamoru ili na sumnjivim razglasima – uvijek bih najradije birao Fiove obrade ili skladbe. To je bilo zato jer smo u svakom trenutku mogli posegnuti u zobnicu koju je za nas pomno pripremio maestro Fio, napipati željeni plod, odgristi komadić i velikodušno podijeliti užinu sa slušateljima.

"Brojni koncerti, festivali, smotre i susreti na kojima nastupaju klape, ali i različiti vokalni ansambli, predstavljajući dijelove Fiova opusa, imaju nazivnik ‘tradicionalni‘, što upravo svjedoči o njegovoj veličini i prisutnosti u našim aktivnostima u kojima je repertoar koji je Dinko Fio ‘posadio‘ jednostavno nezaobilazan dio naše glazbene prakse", zaključuje dr. sc. Joško Ćaleta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 11:35