SCENA OPATOVINA

HISTRIONI NAKON 24 GODINE PONOVNO IZVODE 'GRIČKU VJEŠTICU' Priča o neuništivoj ljubavi, ali i Zagrebu u vrijeme progona vještica

Mada Peršić kao kontesa Nera i Janko Popović Volarić kao Siniša u 'Gričkoj vještici'
 Ranko Šuvar / CROPIX
 

“Grička vještica” većini je ljudi u našoj zemlji poznata barem po imenu. Najpoznatije djelo Marije Jurić Zagorke nekima je tek prašnjava hrpa knjiga na polici, drugi u njoj vide isto što i neskloni kritičari koji su literaturu koju je Zagorka stvarala nazivali “šund literaturom za kravarice”, dok su ljubavne priče koje nalazimo na stranicama knjiga, baš kao i povijesno vrlo točan prikaz jednog vremena i njegovih zabluda, mnogima drago štivo.

Kakvo god bilo mišljenje o “Gričkoj”, jedno je sigurno - sagu ispripovijedanu u sedam knjiga zasigurno nije lako postaviti na scenu. Pokušaja je bilo - najprije onaj za Zagorkina života, u zagrebačkom HNK 1916. godine, za koji je kritika posprdno ocijenila da je najviše oduševljenja izazvao na galeriji kazališta, sugerirajući da se sviđa neobrazovanim narodnim masama koje o literaturi i kazalištu malo znaju. Bilo je i drugih, kao i najava da će se prema serijalu romana snimiti film, no nekako je uvijek zapinjalo.

Poseban odnos

No stvari su se promijenile. Nakon dugog vremena zagrebačka će publika ponovno moći na sceni vidjeti “Gričku vješticu”, i to u izvedbi Glumačke družine Histrioni, koja sa Zagorkinim djelima ima poseban odnos. Upravo su joj oni, zbog svega što je učinila, podigli spomenik u zagrebačkoj Tkalčićevoj ulici. Osim toga, na scenu su postavili njezina djela “Kći Lotrščaka”, “Vitez slavonske ravni” i “Jalnuševčani”. Tu je i “Grička”, kojoj su udahnuli kazališni život čak tri puta: 1987., 1994. i ove godine. Predstava će biti pretpremijerno izvedena 5. srpnja na ljetnoj sceni Opatovina, dok je službena premijera zakazana za 8. srpnja, a igrat će cijelo ljeto.

Radnja počinje proslavom rođendana kontese Nere, koju u novoj predstavi glumi Mada Peršić. Na tom rođendanu publika doznaje kako se napredni hrvatski đaci bore protiv praznovjerja i progona vještica. Sluškinju Nerine bake optužuju da je “coprnica”, no plemenitašice u to ne vjeruju i skrivaju je. Kada se to otkrije, slijedi optužba da su i one same vještice.

Zagreb, 300618.
Histrioni Opatovina.
Proba predstave Gricka vjestica u kazalistu Histroni.
Na fotografiji: Mada Persic, Dinka Vukovic i Ivan Grcic.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Šuvar / CROPIX

- U našoj predstavi radnja se događa na dvoru grofice Ratkay, u tamnici kraljevskog gradskog magistrata gdje su zatočene “vještice”, u lovačkom dvoru grofa Krištofora Erdödyja i na bečkom dvoru. Sve završava na dvoru Marije Terezije, u trenutku kada ona donosi odluku o prestanku progona vještica i suspendiranju zloglasnog zakona Malleus Maleficarum - kaže redatelj Dražen Ferenčina i kaže nam kako na sceni nećemo moći vidjeti konja na kojem u priči Siniša (Janko Popović Volarić) odjeven u vraga spašava Neru koju su vodili da vidi lomaču, u nadi da će joj to slomiti duh. No važne trenutke iz njihove ljubavne priče svakako ćemo vidjeti.

Zagreb, 300618.
Histrioni Opatovina.
Proba predstave Gricka vjestica u kazalistu Histroni.
Na fotografiji: Mada Persic.
Foto: Ranko Suvar / CROPIX
Ranko Šuvar / CROPIX

U predstavi igraju i Adnan Prohić, Petra Težak, Tomislav Martić, Zlatko Ožbolt, Aleksandra Demše, Ivica Pucar, Žarko Savić, Martin Kuhar, Franjo Kuhar i mnogi drugi. Predstavu je adaptirao Zlatko Vitez, a dramaturg Vladimir Stojsavljević.

Ženska borba

- Predstava se podjednako bavi ljubavnom pričom između Siniše i Nere kao i povijesnom temom vezanom uz progone vještica, političke spletke povezane s nacionalnom problematikom i borbom žena za ravnopravnost... Sve su to teme koje su i danas aktualne. Uostalom, povijest je u Zagorkinim romanima, pa i u “Gričkoj vještici” tek prozirna krinka iza koje se skriva simplificirana sadašnjost - ističe Ferenčina.

Zbog uloge Nere u ovoj predstavi glumica Mada Peršić ponovno je pročitala svih sedam romana iz ciklusa. Nije joj to bio prvi put - čitala ih je u pubertetu, kaže, i jedino čega se sjećala je činjenica da je riječ o velikoj ljubavi Siniše i Nere, ali i o junakinji koja se bori protiv nepravde. Novo čitanje vratilo je staru fascinaciju, priznaje, i začudila se zašto ti romani još nisu ekranizirani.

Višedimenzionalan lik

- Najljepše je to što je Nerin lik višedimenzionalan. Ona je istodobno i ljubazna, slatka, koketna, ali i oštra i pametna. Unatoč svoj svojoj mudrosti, ipak se prevari u procjeni ljudi. Kroz nju, ali i kroz cijeli komad učimo kako neprestano treba reevaluirati svoje stavove. Narod je u ovoj predstavi uvjeren da čini pravedno djelo paleći ljude na lomači, a zapravo se njime manipulira. Danas imamo istu situaciju - nikoga se, doduše, ne pali, ali se proganja hrabre pojedince koji nekome smetaju - kaže Mada Peršić i dodaje kako je uživala u probama na otvorenom. Akustika prostora jako je dobra, s obzirom na to da je riječ o parku, a cijeli je projekt baš zbog toga bio veliki izazov.

- Scena na Opatovini ima minimum scenografije, ali vrlo jasno prikazuje gdje smo u svakom trenutku. Pokazuje prostor, a opet je gluma u centru. Svaki otvoreni prostor ima svoj šarm, posebno Opatovina, koja zove na glumačku igru - ističe Mada Peršić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 00:48