RATNI TEATAR NA BRIJUNIMA

‘Redateljica izlazi iz ratom zahvaćene zemlje, izlaže se naporu i strahu. Put je opasan i ne znate koliko može trajati‘

Maja Salkić

 Nikola Blagojević
U razgovoru za Jutarnji list direktorica Sarajevskog ratnog teatra SARTR Maja Salkić otkriva kako je došlo do suradnje i koprodukcije s Kazalištem Ulysses na Brijunima

U sarajevskom ratnom teatru SARTR proteklih dana glumci su intenzivno pripremali ovogodišnju premijeru Kazališta Ulysses, Shakespearova "Othella", koja će biti održana 22. srpnja na tvrđavi Minor na Brijunima. Ukrajinski umjetnički tim koji predvodi redateljica predstave Oksana Dmitrieva ostvario je izuzetno dobru suradnju s glumcima iz BiH i Hrvatske, a probe će se nastaviti do premijere na Malom Brijunu. Sarajevski glumac Ermin Bravo, koji igra naslovnu ulogu u "Othellu", kaže da je ovaj zahtjevan projekt više od kazališne predstave jer ga zajednički rade umjetnici iz tri države koje su bile i koje još jesu pogođene ratom - Hrvatske, BiH i Ukrajine.

U razgovoru za Jutarnji list direktorica Sarajevskog ratnog teatra SARTR Maja Salkić otkriva kako je došlo do suradnje i koprodukcije s Kazalištem Ulysses.

"Stvari su se jednostavno nekim čudom poklopile. Jako sam željela pronaći teatar s kojim bi SARTR surađivao, s obzirom na našu povijest i vrijeme nastanka teatra. Imala sam i potrebu i odgovornost da damo podršku i ugostimo ukrajinske umjetnike. Pokušavala sam pronaći poveznicu u Ukrajini i kada sam napravila određene korake, jedan dan se javila Lenka Udovički. Za mene je to bio znak da ispravno razmišljamo i da imamo iste umjetničke i ljudske potrebe. Ulysees i SARTR su se pronašli u kreativnom izražaju i povezali jednakom energijom.

Koliko je zahtjevan ovaj projekt?

Izuzetno zahtjevan, jako sam zahvalna da me se bacilo u vatru i da se uspijevamo organizirati i realizirati na način kako smo zamislili. Nekad ne mogu spavati od pomisli hoćemo li sve uspjeti. Sam put redateljice, scenografa i kostimografa, koreografkinje i kompozitorice iz Ukrajine, njihova cijelog tima, nije jednostavan. Izlaze iz ratom zahvaćene zemlje, izlažu se nevjerojatnom naporu i strahu. Put je opasan i nikada ne znate koliko može trajati. Njihove misli su u Ukrajini.

Imaju li umjetnici u BiH imaju posebno razumijevanje za kolege iz Ukrajine, jer su i sami prošli sličnu sudbinu tijekom srpske agresije?

Veliki su profesionalci ukrajinski umjetnici i daju sve od sebe da naprave dobru predstavu. Razumijemo ih potpuno kad kažu da su ovo izuzetni trenuci za njih; stavimo se u poziciju naših događaja prije tridesetak godina. Pomislite samo, kako smo uopće funkcionirali, kako smo mogli razmišljati, donositi odluke. Zapravo je to bila potreba i borba za preživljavanjem i uvjerenjem da je kulturni otpor moguć, da je kazalište utočište i plemenito mjesto stvaranja.

Kome su povjerene uloge u ‘Othellu‘?

Glumački ansambl je spoj iskustva Ermina Brave, Albana Ukaja, Davora Sabe, Jasenka Pašića, Maje Salkić, Snežane Bogićević, Adnana Krese, kao i odličnih mladih kolega Maka Čengića, Alena Konjicije iz Sarajeva i predivne osobe i glumice iz Hrvatske Ane Marije Brđanović.

Koji su prvi dojmovi suradnje s ukrajinskim umjetnicima na pripremi predstave?

Zadivljena sam njihovim odnosom prema teatru, probama i prostoru kao svetom mjestu. Veoma su posvećeni, pedantni i temeljiti. Razumijevaju okolnosti prostora u kojem stvaraju i s velikim pijetetom pristupaju svakoj kreaciji. Mi kao njihove kolege na to samo možemo odgovoriti predanim i inspirativnim radom.

Koliko je Sarajevo inspirativno za ‘ratnog i poratnog‘ Othella?

Sarajevo je godinama inspiracija za mnoge umjetnike. Često se pitamo zar nije prošlo vrijeme divljenja i vječitog izvora takve vrste inspiracije. Jasno je da je vremenski otklon sad već ozbiljan jer su stasale nove generacije koje žele naprijed i u budućnost. Mogu samo reći da umjetnici Sarajevo prepoznaju kao motivaciju i pokretač za dobre i humane projekte. To nisu fantazije, nego prave priče i teme, ljudske sudbine koje su ljudi zaista preživjeli, to su naša svjedočanstva. Prema tome se osjeća poštovanje, a sarajevski umjetnici, nikada nisu iskorištavali svoju poziciju 90-ih, čak naprotiv, odmicali su se s dobro naslaganim iskustvom.

A koliko je sam tekst predstave inspirativan, ne samo za Sarajevo?

Danas igrati ‘Othella‘ u Sarajevu znači suočavanje s postraumatskim sindromom, s umornim građanima poslije rata, s borbom pozicije žene u muškom svijetu. Sve su to teme koje su aktuelne na ovim našim prostorima. A Oksani Dmitrievoj i njezinu autorskom timu Othellova borba sa sobom i svojom glavom koja je i dalje u ratu, u kojoj bruje topovi i ne daju mira još je bliža.

Gdje će se ‘Othello‘ igrati poslije Brijuna?

Na jesen, točnije s početkom nove kazališne sezone, planiramo se vratiti u Sarajevski ratni teatar SARTR, a onda se nadamo da će predstavu imati priliku gledati publika diljem regije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 06:48