GOSTOVANJE

U zagrebačkom HNK prvi put hrvatska izvedba priče ‘Gospodin Ibrahim i cvjetovi Kurana‘

Éric-Emmanuel Schmitt u predstavi ”Gospodin Ibrahim i cvjetovi Kurana”
 HNK Zagreb
U suradnji s Francuskim institutom nastupa francusko-belgijski dramatičar, pisac, redatelj i glumac Éric-Emmanuel Schmitt

Éric-Emmanuel Schmitt, francusko-belgijski dramatičar, pisac, redatelj i glumac, prvi put gostuje u Hrvatskoj a u zagrebačkome Hrvatskom narodnom kazalištu u suradnji s Francuskim institutom u Hrvatskoj i Wallonie-Bruxelles International po prvi put će predstaviti hrvatsku izvedbu njegove slavne drame, priče "Gospodin Ibrahim i cvjetovi Kurana" 18. ožujka u 19.30 sati. Predstava će imati hrvatski titl i bit će prikazana na HRT-u 27. ožujka.

"Gospodin Ibrahim i cvjetovi Kurana" nježna je i duhovita priča o 12-godišnjem židovskom dječaku koji se sprijateljuje s arapskim trgovcem iz njegove ulice. Predstava se bavi pitanjima poput: Kako pobjeći od samoće, prokletstva nesreće? Kako naučiti smijati se?

Od prvog objavljivanja 2001. godine ovaj je tekst obišao svijet. Objavljen je u 50 zemalja, postavljen u kazalištima mnogo puta na brojnim jezicima, obrađivan u višim razredima osnovne i u srednjoj školi. Njegova filmska adaptacija u režiji Françoisa Dupeyrona donijela je velikom Omaru Sharifu Cezara u Francuskoj i Zlatnoga lava u Veneciji te nominaciju za američki Zlatni globus.

O samom tekstu autor kaže: "U Tel-Avivu, prije nekoliko godina, zagovornici mira s obiju strana postavili su na scenu 'Gospodina Ibrahima i cvjetove Kurana': ova predstava dugo je igrala u izraelskom narodnom kazalištu, jednu večer na arapskom, drugu večer na hebrejskom jeziku. Međutim, ulazimo u razdoblje prijepora većih od onih iz razdoblja kad je ovaj tekst nastao 1999. godine: islamofobija se razvila bez zadrške, antisemitizam ponovno jača, a neznanje drugoga više se čini kao nedostatak. Danas se povlačimo u svoje identitete u kojima se skrivamo kao u oklopu. Mnogi su pomislili kako nam nedostaje gospodin Ibrahim, sa svojim nasmijanim sufizmom nadahnutim mudrošću, ali i Momo, usamljen dječak u potrazi za ljubavlju. Njih dvojica u onome drugom, u prvome redu vide ljudsko biće, a ne Židova, Arapina, muslimana, Francuza, stranca. Njih dvojica govore o svijetu obojenom nježnošću i poštovanjem, nadahnutim prvim oblikom tolerancije: znatiželjom."

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 15:31