IN MEMORIAM

Amerika i svijet oplakuju smrt Raya Bradburyja

Ray Bradbury napisao je tri sjajna romana i tri stotine sjajnih kratkih priča, početak je kratkog nekrologa koji je Stephen King postavio na svoju web stranicu u čast kolegi

Ray Bradbury napisao je tri sjajna romana i tri stotine sjajnih kratkih priča, početak je kratkog nekrologa koji je Stephen King postavio na svoju web stranicu u čast kolegi i jednom od uzora te dodao: “Među tim kratkim pričama jest i priča ‘Zvuk grmljavine’. Zvuk koji ja danas čujem jest grmljavina divovih koraka koji iščezavaju. No, njegove kratke priče i romani ostaju zauvijek, u svoj svojoj zvučnosti i začudnoj ljepoti.”

Nije studirao

Sentimentalnom porukom bestseler autor pridružio se tako brojnim filmašima, glumcima i piscima koji su se oglasili u povodu smrti popularnog i iznimno cijenjenog američkog pisca koji je preminuo u utorak navečer u 91. godini života.

Ray Bradbury, “autor koji je bio najzaslužniji za to što je SF postao mainstream književnost”, kako stoji u nekrologu New York Timesa, rođen je 1920. godine u gradu Waukeganu u Illinoisu. Kad je imao 14 godina, s obitelji se preselio u Los Angeles, grad u kojem je ostao sve do smrti. Tada je počeo i pisati, a sredinom četrdesetih to mu je postao jedini posao. Nije studirao. “Odgojile su me knjižnice... Studij si nisam mogao priuštiti, ali zato sam nakon srednje škole punih deset godina tri puta tjedno išao u knjižnice i tamo čitao i pisao”.

Vrhunac slave dosegnuo je pedesetih, što je ujedno i razdoblje koje se smatra i najplodnijim dijelom njegove karijere.

Najpoznatiji roman

Godine 1953. objavljuje i svoje najpoznatije djelo “Fahrenheit 451”, kratki distopijski roman o budućnosti u kojoj su knjige zabranjene, a posebni odredi zaduženi su da spaljuju sve koje nađu. Slavi romana pomogao je i kultni istoimeni film koji je 1966. snimio François Truffaut.

Roman je postao predmet brojnih interpretacija, no sam je pisac tvrdio da ga nije zanimala priča o cenzuri koliko o tome kako televizija i masovni mediji uništavaju interes za čitanjem, što vodi do percepcije znanja kao kolaža nepotpunih informacija lišenih konteksta.

No, nepravedno bi bilo Bradburyja svesti samo na taj roman. Tijekom desetljeća objavio je brojne knjige različitih žanrova. Kritičari su najviše cijenili njegove kratke priče, a pisac J. G. Ballard u predgovoru vlastitih sabranih priča, kako prenosi Guardian, apostrofirao je njega, Borgesa, i Poea kao najbolje autore kratkih priča u povijesti.

Povučeni život

Brojna njegova djela adaptirana su za film i televiziju. Bradbury je sam potpisao brojne scenarije, od ekranizacije ”Mobyja Dicka” u režiji Johna Hustona, preko “Zone Sumraka”. “Što reći, potpuno sam zaljubljen u film, potpuno sam zaljubljen u kazalište, potpuno sam zaljubljen u knjižnice ”, govorio je.

Kritika je suglasna u tome da je najvažniji dio njegovih djela nastao pedesetih, no bez obzira na to Bradbury se nije mogao požaliti da je ikad bio zapostavljen. Nagrade je dobivao tijekom cijelog života, a uz brojna književna priznanja, dobio je zvijezdu na holivudskoj Stazi slavnih, po njemu je imenovan i krater na Mjesecu, ali i asteroid otkriven 1992. Nije volio putovanja, bicikl mu je bio draži od automobila, avione je izbjegavao i živio je relativno povučenim životom. No, pisao je, kako je govorio, svaki dan.

Prošli tjedan objavio je tako esej u New Yorkeru o inspiraciji i tome što ga je nagnalo da postane pisac. Napisao je: “Naučio sam napamet sve ‘John Cartere’ i ‘Tarzane’. Sjećao sam kako bih sjedio ispred kuće djeda i bake i ponavljao ih svima koji su bili spremni zastati i slušati ih. Tijekom ljetnih noći legao bih na travnjak i uperio ruku prema crvenom svjetlu Marsa i vikao ‘Odvedite me kući’.” Oznaku SF pisca odbijao je: “Ja ne pišem znanstvenu fantastiku. Napisao sam samo jednu knjigu tog žanra “Fahrenheit” koja je utemeljena na stvarnosti, čak je ime dobila po stvarnoj temperaturi na kojoj papiri gore”.

Smrad po gorivu

Učestalo je rogoborio protiv suvremene tehnologije, ponavljajujući kako imamo previše mobitela i interneta te da se ljudi moraju riješiti tih mašina. Tim je poraznije da je pisac zadnji put u javnost dospio kad je objavljeno da će “Fahrenheit 451” izaći u e-formatu. Bradbury je, naime, ponosno prepričavao kako sve koji mu dođu s takvim prijedlogom šalje kvragu obrazlažući kako mu e-knjige smrde po gorivu. Otpor pisca skršili su time što su mu, u njegovoj 90. godini, rekli da, ako ne potpiše tu stavku, naprosto neće produžiti ugovor. Izborio se, ipak, za to da knjižnice dobiju ekskluzivno pravo da besplatno downlodiraju njegovu knjigu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 23:58