POLUFINALISTI NAGRADE ZA NAJBOLJE PROZNO DJELO

Godina jakih autora iz regije i žanrovskih hibrida

Peteročlani žiri Nagrade Jutarnjeg lista za najbolje prozno djelo objavljeno 2012. godine održao je svoj prvi “eliminacijski” sastanak i odabrao 12 polufinalista koji kreću dalje, u utrku za prestižnu književnu nagradu. Žiri je i ove godine radio u sastavu Gordana Crnković, Dario Grgić, Ivan Lovrenović, Teofil Pančić i Jagna Pogačnik (predsjednica žirija) i pred njim je na ovome sastanku bio iznimno težak zadatak. Unatoč prognozama o lošoj, brojčano slaboj i “recesijskoj” proznoj godini, situacija se u praksi pokazala drukčijom.

Povratak zbirki priča

U utrci za nagradu, istina, ove se godine našao nešto manji broj knjiga, njih 50-ak, što je otprilike desetak manje od prosjeka proteklih godina. No, s druge strane, žiri drži kako je ove godine konkurencija bila jaka te kako je barem polovica od prijavljenih naslova bila iznimno vrijedna čitateljske i kritičarske pažnje. Ono što je zamjetno svakako se tiče žanrovske pripadnosti ne samo naslova koji odlaze u polufinalnu utrku, već i cjelokupne prozne produkcije. Nakon nekoliko godina u kojima je dominirao žanr romana, 2012. godina na zemljovid je recentne prozne produkcije vratila vrlo kvalitetne zbirke priča, te prozu koja svoje mjesto traži na rubovima žanrova - dnevničke, esejističke, lirske, autobiografske i ine proze.

Regionalna nagrada

U konkurenciji za nagradu, dakle, ostalo je sljedećih dvanaest naslova: Daša Drndić “Belladonna”, Tatjana Gromača “Božanska dječica”, Dževad Karahasan “Sjeme smrti”, Damir Karakaš “Pukovnik Beethoven”, Miroslav Kirin “Iskopano”, Semezdin Mehmedinović “Autoportret s torbom”, Josip Mlakić “Planet Friedman”, Andrej Nikolaidis “Odlaganje. Parezija”, Milorad Popović “Karnera”, Roman Simić Bodrožić “Nahrani me”, Neven Ušumović “Rajske ptice” i Darija Žilić “Omara”.

Žiri izražava zadovoljstvo što, kako je vidljivo i prema popisu polufinalista, Nagrada Jutarnjeg lista za prozu sve više postaje regionalnom, kao posljedica objavljivanja prvog izdanja knjiga autora iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore kod hrvatskih nakladnika.

12 najboljih proznih naslova

Daša Drndić - Belladonna

Fraktura, Zaprešić 2012.

Kroz priču o Andreasu Banu uobličen je oštar prikaz društva u kojem pojedinčeva bolest i starost, kao samo jedan od oblika nemoći i neuklapanja u “većinu”, postaje znakovit primjer bolesti društva. Spojem dokumentarističkog i fikcionalnog, pa i autobiografskog koje se ovdje uplelo u priču ispiričanu iz muške vizure, Daša Drndić pruža još jedan roman o obespravljenima, traumama europske povijesti i žrtvama koje to postaju slučajno.

Tatjana Gromača

Božanska dječica,

Fraktura, Zaprešić 2012.

O ljudima nasilno izgubljenog identiteta i o društvu koje traži svoje poslušnike, makar do njih dolazilo psihofarmaticima, piše Tatjana Gromača u svome mračnom, fragmentarnom i stilski izbrušenom romanu koji uobličava poraznu dijagnozu društva kojim dominiraju trgovački zvjerinjaci, ideali čovjeka-robota i stari zločini koji se ponavljaju jer se o njima šuti. Stilski minimalizam samo je krinka ispod koje se krije mnoštvo emocija.

Dževad Karahasan

Sjeme smrti

Profil, Zagreb 2012.

Roman “Sjeme smrti” priča je o Omaru Hajjamu, velikom perzijskom matematičaru, astronomu i pjesniku iz 12.st., s elementima kriminalističkog i povijesno-esejističkog romana. Povijesne osobe omogućuju da roman tematizira sve ono što se u epohi o kojoj se govori začelo (terorizam, fundametalizam) da bi nas i danas pratilo kao kulturna i politička stvarnost, dok fikcionalni likovi daju uvid u intimni život junaka.

Damir Karakaš

Pukovnik Beethoven

Sandorf, Zagreb 2012.

Zbirka priča Damira Karakaša čini svojevrsnu cjelinu s prethodnim zbirkama “Kino Lika” i “Eskimi”. I ovdje se pojavljuju poznati motivi i likovi, od sudionika u ratu, preko ličkih gastarbajtera, do uličnih svirača harmonike. Naglasak je na atmosferi čija se uvjerljivost postiže ogoljenim, minimalističkim stilom. Zbirka je precizno komponirana, s neočekivanim točkama obrata koje mijenjaju perspektivu.

Miroslav Kirin - Iskopano

Vuković&Runjić, Zagreb 2012.

“Iskopano” je knjiga-koncept, koja zbog svoga grafičkog materijala (iskopani obiteljski album) funkcionira kao foto-esej. Zbirka tekstova na rubovima eseja, crtice i zametaka memoaristike, progovara o odnosu fotografije i velike, razorne povijesti ne samo na razini zabilježenih ljudskih sudbina koje su, na fotografijama ali i u zbilji, promijenjene do neprepoznatljivosti, već i razini koja žanr fotografije mijenja u žanr slike.

Semezdin Mehmedinović

Autoportret s torbom

Fraktura, Zaprešić 2012.

Američki prozni zapisi Semezdina Mehmedinovića, nastali u trenutku i u pokretu, jer se radi o krokijima nastajalim uglavnom tijekom vožnje metroom, obilježeni su dvama važnim uporištima - iskustvom bolesti i iskustvom usamljenosti i nepripadanja koji nemaju veze s “geografskom nostalgijom”. Mehmedinović, na rubu poetskog, proznog i esejističkog, zapisuje jednostavne isječke iz života, kao slučajno uhvaćene trenutke.

Josip Mlakić

Planet Friedman

Fraktura, Zaprešić 2012.

Roman žanra antiutopije funkcionira na tri razine - kao uspješan primjerak žanra, kritika svijeta u kojem živimo, ali i roman koji nudi nadu da nikad nije sve tako sivo. Na putu “prosvjetljenja” koji prolaze glavni likovi, isprva kao špijuni koji trebaju doći do glavnog neprijatelja Friedmanova carstva, veliku i ključnu ulogu imaju upravo knjige. One su zabranjeni proizvodi prošlog vremena, baš kao i bilo kakve emocije osim onih sintetički izazvanih.

Andrej Nikolaidis

Odlaganje. Parezija

Algoritam, Zagreb 2012.

Priča o “slučaju Nikolaidis” s pratećim autorefleksijama, umješno je spojena s pričom o nestanku kotorskog svećenika koja se autoru čini intrigantnom za pisanje romana. Uplitanje motiva hajke na vještice, kao i svećenikovog dnevnika u kojem se razrješava i propituje odnos s majkom, ovu prozu usmjerava u pravcu trilera koji se neobičnim paralelizmima pretvara u snažnu osudu licemjerja i laži.

Milorad Popović - Karnera

Fraktura, ZapreŠiĆ 2012.

Roman iz perspektive marginalca, lokalnog boksača, propituje povijesne i identitetske obrate i nove društvene vrijednosti i funkcionira kao romaneskna studija karaktera i društvenih deformacija, politički i ljubavni roman, autoironijska igra sa smislom i društvenom važnošću literature, ali i roman o oblikovanju crnogorskog identiteta u neposrednoj kravavoj prošlosti.

Roman Simić Bodrožić

Nahrani me

Profil, Zagreb 2012.

Roman Simić Bodrožić pisac je senzibilnih, pa i tužnih priča s oštrim okom za male stvari koje su zapravo odlučujuće za sve naše živote. U novoj se zbirci među “dvoje” useljava “treći”, dijete, s kojim ostaju zauvijek povezani u roditeljskom odnosu, jednom od najkompliciranijih međuljudskih odnosa čije nijanse, ljepote i užase nastoji osluhnuti i zabilježiti ovaj pisac.

Neven Ušumović

Rajske ptice

Profil, Zagreb 2012.

U “Rajskim pticama” se polazi od “stvarnih” i svakodnevnih događaja, no to je samo predložak na kojem se razvijaju pomalo začudne fabule u koje Ušumović ubacuje elemente iracionalnog, halucinantnog ili snovitog. U tim pripovjednim svjetovima, građenim pažljivim odabirom atmosfere, pojavljuju se likovi sa svojim snovima i žudnjama koji svjedoče kako su spajanja i razdvajanja manje stvar teritorijalnih granica i vremenskih razdoblja, a više privatnih nemira i prekretnica.

Darija Žilić - Omara

Biakova, Zagreb 2012.

“Omara” je zbirka kratkih priča, eseja i lirskih proznih zapisa koji propituju fenomene tijela, urbaniteta, svakodnevnog života, ali i pitanje identiteta i aktivizma u suvremenom društvu. U zbirci se izmjenjuju dnevnički zapisi, introspekcije i komentiranja svakodnevice. Sugestivni i lirski, stilski izbrušeni prozni zapisi donose razmišljanja iz perspektive mlade žene koja je stalno usredotočena na razne fragmente svoga života i na situacije s kojima se susreće.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 02:39