PIŠE JURICA PAVIČIĆ

Islandski ‘Vrtlog‘: Krimić s pričom o dječjem proročanstvu koje se pretvori u zločine

Yrsa Sigurdardottir
 Henning Kaiser/AFP
Yrsin "Vrtlog" počinje naoko bezazleno. Jedna od islandskih osnovnih škola pred deset godina je dala đacima zadatak...

Island je - vjerojatno niste iznenađeni - jedna od najsigurnijih zemalja na svijetu. Otočka država nasred Atlantika ima jednu od najnižih svjetskih stopa općeg kriminaliteta. Kad se broje počinjena umorstva na sto tisuća stanovnika, doduše, Island stoji nešto lošije od Norveške, pa čak i od Hrvatske i Slovenije. No, tu lošiju statistiku duguje činjenici da ima samo 360 tisuća stanovnika. Godišnji broj ubojstava na Islandu varira od nula, pa do - prosječno - tri.

Paradoks je da zemlja s ukupno tri umorstva godišnje ima istodobno i jednu od najživljih scena kriminalističkog romana. Kad je negdje pred desetak godina "Nordic noir" postao globalna žanrovska moda, u taj se vlak nisu ukrcali samo švedski, danski i norveški pisci. Trend je jednako zahvatio i one islandske. U tom trenutku, islandska je književnost već imala jednog ozbiljnog asa, Arnaldura Indriðasona (1961), čiji su krimići do 2010-ih prodani u 14 milijuna primjeraka na 40 jezika. No, osim Indriðasona, u drakar popularnosti vikinških krimića ukrcalo se još nekoliko mlađih pisaca. U jednom trenutku, čak je šest islandskih krimi-autora imalo zapažene i tiražne prijevode na engleskom. Ili, da formuliramo to drugačije: jedan od 50 tisuća Islanđana globalno je slavni krimi-pisac. Ili, da to sročimo još reljefnije: na Islandu je dvostruko veći broj ljudi kojima će ove godine izići bestseler krimić na engleskom, nego ljudi koji će biti ubijeni. Priznajte da ne zvuči loše.

Dio te nevjerojatne, žilave scene je i autorica koja se zove Yrsa Sigurðardóttir. Riječ je o književnici rođenoj 1963. koja je karijeru počela kao produktivni pisac dječjih knjiga da bi se od polovice 2000-ih latila dvaju ciklusa kriminalističkih romana. Drugi i u nas poznatiji ciklus Yrsinih knjiga kolokvijalno se naziva "ciklus dječje kuće", jer u njemu zlodjela rješavaju detektiv za maloljetničke delikte Huldar i dječja psihologinja Freyja. Samo unutar ta dva ciklusa islandska je autorica ispisala dvanaest kriminalističkih romana. A za zemlju u kojoj je trener nogometne reprezentacije istodobno i otočki zubar nije neobično da marljiva književnica ima i drugo, građansko zanimanje. Tamo na otoku očito nitko ne radi samo jednu stvar, pa je i Yrsa Sigurðardóttir - osim što je u 22 godine napisala 21 roman - uzgred i zaposleni inženjer građevinarstva.

Vremenska kapsula

Dok su hrvatski nakladnici neshvatljivo kasnili kad su po srijedi prijevodi Arnaldura Indriðasona, srećom nisu napravili tu pogrešku i s islandskim piscima koji su stigli nakon njega. Nekoliko ih ima hrvatske prijevode, a među njima je i Sigurðardóttir. U nakladi Znanje i u prijevodu Vanje Veršić njoj je izašla već i druga knjiga na hrvatskom. Riječ je o romanu "Vrtlog" (Sogið) koji je na izvornom islandskom izašao 2015.

image
Yrsa Sigurdardottir napisala je i roman 'DNA'
Henning Kaiser/AFP

Yrsin "Vrtlog" počinje naoko bezazleno. Jedna od islandskih osnovnih škola pred deset godina je dala đacima zadatak da anonimno ispišu što bi željeli da se dogodi i kako da izgleda budućnost za deset godina. Nakon deset godina, školska uprava je odlučila otvoriti vremensku kapsulu i načiniti izložbu. No, zateknu neugodno otkriće. Jedan od učenika anonimno je na papiriću najavio da će šestero ljudi skrivenih inicijalima za deset godina biti mrtvi. Škola neugodno otkriće prijavi policiji, koja pošalje inspektora Huldara da istraži morbidno proročanstvo. On se sam osjeća gotovo ponižen što mu je povjerena istraga nebitne djetinjarije. No, ispostavi se da se iza nebitne djetinjarije pomalja nešto puno krupnije. Jer, po gradu najednom počnu nicati leševi, policija nalazi otpiljene šake u bunarima i stopala u podrumu, a nepoznati je počinitelj na groblju bagerom oskrnavio čitav jedan grob. Ono što povezuje sve te incidente su inicijali žrtava: inicijali s davnog, djetinjeg pisma. Iz te premise Yrsa Sigurðardóttir plete maštovit i inteligentan zaplet s puno peripetija i vještim razrješenjem.

Tipični inspektor

Kao i svaki krimi pisac, i Yrsa ima jake strane i manje jake strane. Island­ska autorica dobro zna materiju: s meritornim poznavanjem razlaže ne samo kriminalističku praksu, nego i pravne i administrativne aspekte, funkcioniranje institucija, sudstva, pravobraniteljstva, školstva - ukratko, društva. Pri tom se i sama ironično poigrava smislenošću krimića u zemlji gotovo bez ubojstava. U jednom od poglavlja, inspektor Huldar gotovo se jada da su "sva islandska ubojstva pobrojana u jednom wikipedijskom članku".

Yrsa je vješt i darovit fabulator. Smišlja inteligentne i uznemirujuće zaplete, spretno orkestrira više fabularnih linija, s finim dramaturškim darom otvara nove motive i igra se cliffhangerima. Ne znam kako kao inženjerka građevine projektira nadvožnjake, ali roman joj je pravo inženjersko djelo.

Ono što - međutim - "Vrtlogu" fali su nešto zanimljiviji likovi. Glavni junak Huldar je hodajući klišej, primjer tipičnog inspektora samca, ženskara sklonog žesticama, ne mnogo upečatljiviji od (također prilično neupečatljivog) Nesbøovog inspektora Harrya Holea. Znatan dio radnje "Vrtloga" vrti se oko (ne)realiziranog sentimentalnog interesa psihologinje Freyje, koji pokatkad ostavlja okus sapunice.

Yrsa Sigurðardóttir - ukratko - nije pisac nekih moćnih likova i kompleksnih karakterizacija. No, iskreno: malo je čitatelja krimi-proze kojima će to odviše smetati. Jer, "Vrtlog" je u pripovjedačkom smislu stvarno vrtlog - knjiga koja vas usiše spretnim i maštovitim zapletom, a usput vas upozna i s jednim zanimljivim društvom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2024 09:41