JURIJ ANDRUHOVYČ

‘Jedino što je Rusima preostalo su - tenkovi. Nije pomoglo ni krivotvorenje izbora niti ubijanje onih koji su protestirali‘

Jurij Andruhovyč

 David Young/Dpa Picture-alliance Via Afp
Pisac je gost Festivala svjetske književnosti u Zagrebu. Predstavio je svoj novi roman ‘Radio noć‘ (Fraktura) koji prati revolucionara i pijanista

Totalni rat od strane Rusije prema Ukrajini bio je očekivan ‘siže‘, poručio je ukrajinski pjesnik, esejist i prevoditelj Jurij Andruhovyč prilikom predstavljanja svoga romana "Radio Noć" na tribini Razotkrivanje u sklopu Festivala svjetske književnosti u utorak.
„Narančasta revolucija nastala je zbog brutalnog uplitanja u izbore i rezultate od strane Rusije, Majdan - također zbog uplitanja Rusije, no svaki pokušaj završio je porazom. Jedino što im je preostalo bili su tenkovi i potpuni rat. Ništa drugo, od krivotvorenja izbora do ubijanja onih koji su protestirali, nije pomoglo. Zato i mislim da je ovo očekivani siže“, kazao je na tribini jedan od najpoznatijih ukrajinskih pjesnika, prozaista, esejista i prevoditelja.

Jurij Andruhovyč autor je niza pjesničkih zbirki i proznih djela poput "Rekreacije", "Ljubavnika Justicije" te romansiranih memoara "Leksikon intimnih gradova".
Njegov aktualni naslov, glazbeni roman "Radio Noć", koji je izašao u Frakturi u prijevodu Ande Dugandžić i Dariye Pavlešen, prati junaka Josipa Rotskog, revolucionara i pijanista, do zatvorskog otoka na nultom meridijanu, odakle u eter emitira svoju glazbu i poeziju, svoju priču.
"Radio Noć" odražava dramatičnu političku povijest suvremene Ukrajine, ali i nudi najbolji soundtrack – koji, između ostalih, čine Tom Waits, Rolling Stones i David Bowie, kaže se u najavi Frakture.
Andruhovyč je kazao da se radi o romanu o "određenom razdoblju i stepenici koja određuje sudbinu Ukrajine", dodavši da je svjesno izbjegavao ocrtavanje točnog imenovanja zemlje. "Ne spominjem ime Ukrajina, niti naziv grada Kijeva. Ne znamo je li Josip Rotski, protagonist, zapravo iz Ukrajine", ističe.
Andruhovyč smatra da je filozofija ukrajinske neovisnosti da mora postati dio civilizirane zapadne Europe, a filozofija ruskoga imperijalizma da to ne dopusti, jer na taj način „gubi smisao svoga postojanja.“
"90-tih je bilo neobično da smo dobili neovisnost bez kapi krvi, za koju su se mnoge generacije borile", ustvrdio je.
"Mnogima od nas to je bio znak potpuno promijenjenog postmodernističoga svijeta u kojemu nestaje nasilje i mržnja, a nastaje nešto novo. To nažalost nije to. To je bila odgođena i prolongirana situacija rata", kazao je.
Moderatorica razgovora bila je urednica Sanja Jovičić, a razgovor je pratio simultani prijevod Dariye Pavlešen.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 13:22