PUTOVANJE KROZ VRIJEME

‘Jules Verne ipak nije otac SF-a. Prvi je roman iz 18. stoljeća, a bavi se 2044. Nema više svećenika, prosjaka, prostitucije...‘

Izložba Talijanska fantastika

 Arheološki Muzej Pula/
‘Talijanska znanstvena fantastika: očaravajuća avantura‘ Davide Monopoli uz njezino otvaranje u muzejsko-galerijskom prostoru Svetim srcima u Puli.

Znanstvena fantastika našla je svoj temelj u 19. stoljeću, kada su Jules Verne i Herbert George Wells lansirali prva djela znanstvene fantastike. Bio je to početak atraktivnog žanra koji je zagospodario ne samo književnošću i likovnom umjetnošću nego poslije i masovnim medijima, televizijom, filmom.

A talijanska znanstvena fantastika u tome od prvih dana nije zaostajala. Kaže nam to jedan od urednika nove izložbe Muzeja fantastike i znanstvene fantastike iz Torina "Talijanska znanstvena fantastika: očaravajuća avantura" Davide Monopoli uz njezino otvaranje u muzejsko-galerijskom prostoru Svetim srcima u Puli.

image
Goran Sebelic/Cropix
image
Goran Sebelic/Cropix

Izložba je to koja govori o trenucima i glavnim protagonistima talijanske znanstvene fantastike - u književnosti, kinematografiji, televiziji i stripu - od njezinih početaka u kasnom 19. stoljeću do danas.Tri su ključna trenutka - početak dvadesetog stoljeća, 50-e i 70-e godine, suvremeno doba - koji pokazuju kako je talijanski SF odigrao presudnu ulogu u modernoj imaginaciji zahvaljujući autorima kao što su Emilio Salgari (autor romana o Sandokanu), Primo Levi, Dino Buzzati. Zanimljivo putovanje satkano od rijetkih književnih izdanja, originalnih djela ilustratora, filmskih i televizijskih dokumenata do vintage materijala i predmeta koji pripovijedaju o dalekim svjetovima i identitetima - robotima, putovanjima kroz vrijeme, izvanzemaljcima i gradovima budućnosti.

image

Izložba Talijanska fantastika

Arheološki Muzej Pula/
image

Izložba Talijanska fantastika

Arheološki Muzej Pula/
image

Izložba Talijanska fantastika

Arheološki Muzej Pula/

- Izložbom želimo reći da znanstvena fantastika ne dolazi iz anglosaksonskog područja. Ona je bila svagdje zastupljena, a posebno u istočnim zemljama kao što je Kina. Želimo ispričati priču o znanstvenoj fantastici u Italiji, ali i diljem svijeta te u Hrvatskoj - kazao nam je Monopoli. Ističe da je, za razliku od uvriježenog mišljenja da su Jules Verne i Herbert George Wells očevi znanstvene fantastike, prvo djelo znanstvene fantastike napisao krajem 18. stoljeća Francuz Louis-Sébastien Mercier, a da je znanstvena fantastika u Italiji počela od jednog gledanja zvijezda astronoma Herschela u Južnoj Africi​.

(Roman se bavi se 2044. godinom. Nema više ni svećenika, niti prostitucije, niti prosjaka, a niti Versaillesa...)

- U Italiji je to počelo pamfletom. Priča je objavljena u Torinu 1836. godine. Herschel je u Južnoj Africi gledao zvijezde i vidio je da mu se nešto miče. I tako je stvorena legenda jer su ga neki novinari pitali što je vidio. Rekao je da nije siguran, ali da može biti nešto ili ne. Tada su mediji diljem svijeta počeli objavljivati priče da na Mjesecu žive ljudi - kaže nam Monopoli. Tada je nastao i serijal raznih ilustracija života ljudi s krilima na Mjesecu. I nakon toga je krenuo val fantastičnih priča u Europi koje se još tada nisu zvale znanstvenom fantastikom.

image

Izložba Talijanska fantastika

Arheološki Muzej Pula/
image

Izložba Talijanska fantastika

Arheološki Muzej Pula/
image

Izložba Talijanska fantastika

Arheološki Muzej Pula/

Jedan od najpopularnijih autora znanstvene fantastike u Italiji u to doba bio je Emilio Salgari.

- On je radio u dva smjera poput Julesa Verna. Ono čime se posebno bavio u svom radu, kao i mnogi u to doba, jest putovanje kroz vrijeme uz pomoć znanstvenih dostignuća. To je bilo jako u trendu u to doba - ističe pak njegova suradnica i urednica Silvia Casolari.

Nakon avanturističkih znanstvenofantastičnih romana krenulo je početkom dvadesetog stoljeća i objavljivanje takvih priča u magazinima u Americi. Tada je i znanstvena fantastika dobila svoje ime. Slični su se tada magazini s pričama počeli objavljivati i u Italiji. Bilo je to lako štivo koje se brzo probilo do šire javnosti. Baš zato je jedan od najpoznatijih talijanskih autora Primo Levi, koji je proživio teror koncentracionog logora u Drugom svjetskom ratu, imao problem, nakon svojih djela u kojima je tematizirao rat i logore, izdati svoj prvi SF roman. Morao je pod pseudonimom jer tadašnji izdavač nije htio tek tako lako izdati tako "neozbiljno" štivo. Tek poslije došao je do toga da je mogao objavljivati svoje SF romane pod pravim imenom.

Prva ovakva izložba u Hrvatskoj realizirana je uz podršku Generalnog konzulata Italije u Rijeci, u suradnji s Arheološkim muzejom Istre, Zajednicom Talijana Pule i Talijanskom unijom, a trajat će mjesec i pol dana. q

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 04:18