PREMIJERA U ZPC-u

"Konstantin Bogobojazni" Sime Mraovića nakon 20 godina pretvoren u audioroman

Simo Mraović

 Neja Markičević/Cropix
Život likovima udahnula je impresivna glumačka ekipa: Ugo Korani, Petra Svrtan, Sreten Mokrović, Aleksandar Cvjetković, Doris Šarić Kukuljica i drugi

Danas već slavni "Konstantin Bogobojazni" Sime Mraovića, s podnaslovom "manjinski roman", objavljen je prvi put 2002. godine. Mala naklada od 700 primjeraka rasprodana je već u prva dva mjeseca zahvaljujući žustroj polemici koja je nastala na tadašnjoj književnoj sceni. U povodu 20 godina od prvog izdanja romana, Vijeće srpske nacionalne manjine sada je oživilo Konstantina Bogobojaznog u audioformi, a premijera je u Zagrebačkom plesnom centru 13. travnja u 20 sati.

Naime, redateljica Slađana Kilibarda odabrala je impresivnu glumačku ekipu koja je udahnula život likovima. Igraju Ugo Korani, Petra Svrtan, Marko Hergešić, Sreten Mokrović, Aleksandar Cvjetković, Doris Šarić Kukuljica, Nikša Butijer, Žarko Savić, Vilim Matula, Antonio Agostini, Danijela Evđenić, Petar Lazić, Andrej Čolaković i Danilo Pokrajac.

image

Redateljica "Konstantina Bogobojaznog" Slađana Kilibarda

Neja Markičević/Cropix

Djelo je objavljeno na CD-u, koji je nekomercijalne prirode i bit će darovan publici na premijeri. Pred slušaocem je točno sat vremena i osam minuta zvučnog putovanja kroz zagrebačke kavane, stanove i ulice, nizozemsku idilu i kordunašku tugu devedesetih godina prošlog stoljeća. "Konstantin Bogobojazni" sluša se u dahu, zatvorenih očiju i širom otvorena srca, kaže redateljica.

U središtu zbivanja romana mladi je pjesnik Konstantin, koji jesen 1991. godine dočekuje kao pripadnik manjinskog naroda. Suočen s atmosferom straha i neizvjesnosti, ratne godine provodi u skrivanju od vojne policije mijenjajući kavane i postelje. Preživljava zahvaljujući prijateljstvima i sreći u ljubavi, doživljava razne životne avanture i tek po završetku rata vraća se u svoj stan u Novom Zagrebu u kojem dočekuje prvo mirnodopsko proljeće.

Na udaru kritike nakon objave su se našli i podnaslov i naslovnica knjige, pa na kraju i sam pisac, koji se naposljetku upustio u polemiku s kritičarima. U razgovoru objavljenom u Nacionalu početkom 2003. godine Simo Mraović objasnio je važnost podnaslova "manjinski roman" navodeći da se on odnosi na bilo koju manjinu: "Hrvati koji stradaju u tom romanu također su manjina. Dakle u ratu uglavnom stradaju manjine. Pogotovo ako ih čine djeca, žene i starci... To je hrvatski roman ali je manjinski, i to je jako važno. Naravno da taj podnaslov nosi u sebi i crtu tragikomične ironije."

Glavna nit radnje je i u audioformi pažljivo očuvana, kao i specifičan Mraovićev stil u kojem je rečenica jasna i britka, bogata humorom kojim pisac vješto obavija nevesela zbivanja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2024 22:05