Nepoznati detalj iz biografije

Mladi Franz Kafka htio se obogatiti pisanjem turističkih vodiča

 Wikipedia
Spomenuta priča, među ostalim, navedena je u knjizi “Kafka: Mlade godine” čiji je autor temeljiti piščev biograf Reiner Stach

Nekoliko godina prije no što je nastao “Preobražaj”, Franz Kafka nadao se zaraditi ozbiljan novac pisanjem serije turističkih vodiča za jeftina putovanja Europom. Mladom je Kafki takvo što palo na pamet u ljeto 1911., dok je putovao kontinentom s prijateljem Maxom Brodom, kojem će, kako je poznato, desetak godina kasnije, prije no što je podlegao tuberkulozi, narediti da spali većinu njegovih rukopisa i koji ga, srećom, nije poslušao.

Među ostalim, i spomenuta priča o turističkim vodičima navedena je u “Kafka. Die frühen Jahre” (“Kafka: Mlade godine”), autora temeljita piščeva biografa Reinera Stacha (“Kafka - Die Jahre der Entscheidungen”, “Kafka - Die Jahre der Erkenntnis”). Uzimajući u obzir koliko su vodiči što nude informacije kako putovati za nevelik novac danas popularni, Kafka je bio daleko ispred svoga vremena.

Put u Švicarsku

U njegovo su se doba Baedekerovi vodiči obično sastojali tek od liste pobrojanih hotela i restorana, nedostajale su im razne praktične informacije za koje je Kafka zaključio da čovjeku na putu i te kako trebaju. Htio je pisati o onome što i danas zanima putnike - kojim danima muzeji nude jeftinije ulaznice, gdje se održavaju besplatni koncerti, je li uputnije do nekog mjesta uzeti taksi ili tramvaj, koliko bi negdje trebalo izdvojiti za napojnicu, namjeravao je savjetovati i gdje naći erotsku zabavu za “razumnu” cijenu.

Stach piše da su Kafka i Brod bili uvjereni da bi vodičem koji nudi pouzdane odgovore na spomenuta pitanja i donosi čitateljima zdravorazumske preporuke na razne, putnicima bitne teme, pobijedili konkurenciju na tržištu te da bi serijom takvih vodiča, osobito ako su izdani na nekoliko jezika, mogli zaraditi milijune. Inspiraciju su našli za putovanja Švicarskom, obilazeći jezera i gradove sjeverne Italije te Jadransko more. Baš su na tim mjestima često upadali u situacije u kojima su se doimali naivni.

Znali su dosta o spomenutim krajevima, ali zalud, obično su im manjkale praktične informacije i razni detalji koji su im stvarno trebali ne bi li putovali efikasnije i jeftinije.

Poslovni plan

Primjerice, kad su shvatili da je knjižnica u Zürichu nedjeljom zatvorena, bili su uvjereni da ipak mogu unutra ako upitaju u - turističkom uredu. Kafka je pomalo prezirao uobičajene turiste, puke skupljače suvenira.

Rugao se amaterskim fotografijama, uvjeren da vizualne bilješke nikada ne mogu dokumentirati putovanje koliko one pisane.

Reiner Stach zaključuje da je možda baš ponešto od “arogancije” dvojice prijatelja dovelo do toga da vodiče nikada nisu napisali. Iako su poduzetno napravili pet stranica dugačak poslovni plan, a i proširili ideje o svakom od vodiča, dosta ih razradivši, silno su se bojali da će im netko ukrasti ideju da su čak i izdavaču odbili govoriti o detaljima. Tako su svi ti milijuni o kojima su sanjali ostali tek maštom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 01:55