U izdanju nakladničke kuće Leykam International izašla je knjiga "Književnost i povijest" književnog povjesničara, do umirovljenja znanstvenog savjetnika u HAZU, kritičara, feljtonista i proznog pisca Antuna Paveškovića. U njoj je autor objedinio književnopovijesne studije o odnosu književne, kulturne i opće povijesti, a sastoji se od četiriju tematski koherentnih cjelina: "Historiografske percepcije", "Monografski aspekti", "Gundulić u svjetlu književne antropologije" i "Drevni i moderni glasi".
U prvoj cjelini, kako najavljuje izdavač, autor kritički problematizira aspekte s kojih se u našoj književnoj kritici i povijesti književnosti sagledavaju djela kanonskih autora, odnosno, riječima samog autora, pokazuje se, nasuprot nekim aktualnim interpretacijama, zašto su hrvatski i dubrovački politički model nespojivi.
U drugoj cjelini, napominju iz Leykama, prevladavaju mediteranske teme, a treća je, kako joj i naslov kazuje, određena antropološkim pristupom Ivanu Gunduliću te uvodno, kao postavljanje metodoloških temelja, prikazuje antropologiju Renéa Girarda i Erica L. Gansa. Četvrtu cjelinu tvore dvije studije, jedna opisujući poetiku političke prakse Marina Držića i Mavra Vetranovića, a druga opus Gorana Tribusona. Koristeći raznorodne metodološke postupke, autor sagledava književna i kazališna ostvarenja u kontekstu kulturne i opće povijesti, vodeći računa i o tom da njegovi tekstovi budu pisani razgovijetno i da brušenim stilom dopru do ciljnoga čitateljstva.
Antun Pavešković rođen je u Dubrovniku 15. travnja 1957. a diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu hrvatski jezik i jugoslavenske književnosti. Doktorirao je radnjom "Mavro Vetranović na tromeđi stilskih formacija". Do 1991. radio je kao spiker-voditelj Hrvatskog radija – studio Zagreb. Scenarist je niza edukativnih filmova na Hrvatskoj televiziji. Surađivao je pri uređivanju i tiskanju knjiga na stranim jezicima za 59. svjetski kongres PEN-a u Dubrovniku. Od 1993. zaposlen je u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti kao lektor HAZU i tajnik redakcije časopisa Forum, potom u Odsjeku za povijest hrvatske književnosti HAZU, do umirovljenja u zvanju znanstvenog savjetnika 2023. Od 2003. do 2012. urednik je u književnom časopisu Republika, a od 2012. urednik u Maloj knjižnici DHK. Honorarno je predavao na Filozofskom fakultetu u Splitu, Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu, Odsjeku za sociologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Visokoj školi međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld i Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Osnivač je Hrvatske udruge za generativnu antropologiju. Objavio je znanstvene i stručne knjige "Slikotvorstvo Pijerka Bunića Lukovića", "Rubovi", "Mavro Vetranović", "Hrvatski književni prostor", "Šturak i čemerika. Antologija hrvatskoga pjesništva do narodnoga preporoda", "Fusnote ljubavi i zlobe" te knjige proze: "Oproštaj", "Suvišna roba" i "Prispodobe". Godine 2018. zbirka pripovijedaka "Prispodobe" ušla je u uži krug za Nagradu "Ksaver Šandor Gjalski".
Pavešković je autor i brojnih znanstvenih studija, feljtona, kazališnih i književnih kritika. Bio je član Međunarodnog savjetodavnog odbora međunarodnog e-časopisa za održivi razvoj Notitia. Član je Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa te Hrvatskog centra PEN-a. Surađuje u izradi "Kazališnog leksikona" Leksikografskog zavoda Miroslava Krleže. Od 2023. član je Nadzornog odbora Hrvatske radiotelevizije.
Komentari
0