SLOBODA GOVORA

Otvoreno pismo 150 intelektualaca uzburkalo javnost: Zar više nije dopušteno misliti drugačije?!

J.K. Rowling jedna je od potpisnica
 Sonia Moskowitz/Zuma Press/Profimedia
Mnogi od 150 intelektualaca, potpisnika pisma, i sami su se suočili sa zabranom govora u nekom trenutku svog rada

Oko 150 pisaca, akademika i aktivista, poput autorice Harryja Pottera J.K. Rowling, Salmana Rushdieja i Margaret Atwood, dosad je potpisalo otvoreno pismo u kojem upozoravaju na "zabranu raspravljanja" u modernom društvu.

Kažu kako pozdravljaju nedavno otvoreno potrebno suočavanje i podvlačenje crte oko rasne (ne)pravde, no smatraju kako je to dolilo ulje na vatru rastućoj političkoj korektnosti u kojoj je zabranjeno propitivati bilo koju kontroverznu temu. Naime, vjeruju da je na djelu trend javnog sramoćenja i ostracizma, te "zasljepljujuće moralne uvjerenosti". Više potpisnika pisma koje je u utorak objavljeno u časopisu Harper's Magazine, napadnuto je nakon njegove objave od strane onih koji su se našli uvrijeđenima. Sve je dodatno podgrijala izjava J.K. Rowling koju je objavila u svom podugačkom blogu, u kojem je otvoreno raspravljala o pravima transrodnih osoba, piše BBC.

Uzburkane političke vode

No, među potpisnicima su uistinu značajni predstavnici intelektualaca širom svijeta, poput Noama Chomskog, eminentne feministice Glorije Steinem, ruskog šahovskog velemajstora Garija Kasparova i publicista Malcolma Gladwella. Mnogi od njih i sami su se suočili s posljedicama zabrane govora, poput Rushdieja koji je morao živjeti skriveno te je u egzilu od izlaska svoje knjige iz 1988. "Sotonski stihovi", a najmanje dvije novele znamenitog Khalida Khalife, u kojima je kritizirao sirijski režim, zabranjene su u njegovoj domovini.

Među drugim potpisnicima su također ljudi koje ne bismo mogli označiti rasistima, poput povjesničara Nella Irvina Paintera. Mnogi od njih su u javnom životu desetljećima, dok su neki, poput 29-godišnje Sarah Haider, na čelu organizacija koje se bore za normalizaciju odnosa među različitim vjerskim zajednicama.

Što točno piše u pismu koje je uzburkalo političke vode?

- Zalažemo se za slobodu razmjene informacija i mišljenja i punokrvnost liberalnog društva, što su vrijednosti koje postaju sve ograničenije. Uzdižemo vrijednosti slobode govora iz svih kuteva. A danas se sve češće suočavamo s pozivima na brzu i snažnu odmazdu kao odgovor na uočene prijestupe govora i misli.

Pismo osuđuje "neproporcijalne kazne" kojima je cilj javno sramoćenje onih koji ne misle kao svi. Cilj mu je, kaže se, upozoriti na strah koji se širi među umjetnicima i medijima koji ne dijele iste stavove kao većina.

- Već plaćamo cijenu visokog rizika među piscima, umjetnicima i novinarima koji se nekada boje čak i za svoje živote ako se u svojim razmišljanjima maknu od općeg konsenzusa. Moramo zadržati mogućnost neslaganja u dobroj vjeri, bez da trpimo osobne i profesionalne posljedice - navode dalje.

Iako se ne navode detalji, potpisnici upozoravaju da su posljednjih tjedana i mjeseci brojne osobe izložene internetskom sramoćenju radi komentara koje su neki smatrali uvredljivima, primjerice po pitanju rase, spola ili seksualnosti. U nekim slučajevima čak su i poslodavci poduzeli određene poteze protiv zaposlenika koji su podvrgnuti kritikama za "nepoćudan" govor.

- Urednike optuštaju zbog objavljivanja kontroverznih članaka, povlače se knjige s polica, novinarima se brani da pišu o nekim temama, profesore se istražuje zbog nepoćudne literature na njihovim predavanjima, a istraživači dobivaju otkaz jer u opticaj stavljaju javno dostupne i recenzirane studije, a čelnici pojedinih organizacija difamiraju se zbog nekada uistinu nespretnih pogrešaka - stoji u pismu, javlja BBC.

'Osuda zbog navodnog moralnog posrtaja'

U lipnju je tako urednik rubrike komentara u New York Timesu morao dati ostavku nakon što je objavio tekst republikanskog senatora koji je tražio da se na ulice pošalje vojska kako bi zaustavila proturasističke prosvjede koji su postali nasilni. Tada su novinski komentatori David Brooks i Barri Weiss dodali svoje ime među potpisnike kontroverznog pisma.

U siječnju je izdavčka kuća Flatiron Books morala otkazati književnu turneju autorice Jeanine Cummins nakon što je njezin roman "Američka prljavština" osuđen zbog stereotipnih opisa Meksikanaca.

Iako je dio javnosti osudio pismo koje su ugledni intelektualci potpisali, mnogi su i dali podršku, među kojima je i irski pisac John Boyne koji je rekao kako je progon ljudi zbog onoga što neki smatraju "moralnim posrtajem", potpuna suprotnost slobodi govora.

Protivnici pak smatraju kako potpisnici pisma pretjerano reagiraju.

- Teško je shvatiti ovakve optužbe ozbiljno, jer se ovi ljudi žale na neprikosnovenu slobodu govora - stav je novinara Osite Nwanewua. Drugi, pak, tvrde kako su mnogi od potpisnika ljudi koji ostvaruju veliku korist od svog pristupa institucijama koje su spremne objaviti njihove radove.

Kako bilo, raprava o slobodi govora i gdje su uopće granice slobode traje već dugo, a čini se kako rješenja zasad nema.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2024 05:22