Književnik Ljubomir Simović preminuo je u 90. godini života, pišu Danas.rs i N1. Srpski pjesnik, dramski pisac, esejist te akademik rođen je 1935. godine u Užicama, gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomu je stekao 1962. godine na Filozofskom fakultetu u Beogradu na Odsjeku za povijest jugoslovenske književnosti i srpskohrvatski jezik.
Pisati pjesme počeo je još kao tinejdžer. Prvu pjesmu "Jutro" objavio je 1951. godine. Tijekom studija uređivao je list Vidici, a profesionalni život proveo je kao urednik u kulturnoj redakciji Radio Beograda.
Autor je drama "Hasanaginica", "Čudo u Šarganu", "Putujuće pozorište Šopalović" te "Boj na Kosovu". Napisao je i pjesničke zbirke "Slovenske elegije", "Veseli grobovi", "Poslednja zemlja", "Igla i konac", "Subota", "Um za morem", "Deset obraćanja Bogorodici Trojeručici hilandarskoj" (1983), "Istočnice" (1983), "Gornji grad", "Ljuska od jajeta"...
Njegova djela prevedena su na više od dvadeset godina, a drage izvođene u Rusiji, Francuskoj, Kanadi, Meksiku...
1988. godine izabran je za dopisnog člana Srpske akademije nauka i umetnosti, dok je redovnim članom postao 1994. Bio je laureat značajnih književnih nagrada.
Ovaj važni srpski pisac u veljači je dao svoj posljednji intervju za Danas.rs.
U razgovoru je otkrio da podržava srpske studente.
"Nisu oni samonikli, i nisu od jučer. Sjetite se pobune mladih šezdeset i osme, sjetite se studentskih prosvjeda devedeset i sedme, koji su trajali preko sto dana. Mladi su tu, prate što se događa, i kada su shvatili kuda ambicije i konfuzije predsjednika Republike vode ovu zemlju, a da nesložna i nepoduzetna opozicija nema snage spriječiti i zaustavi ga, izašli su na ulice. Obraćajući se narodu, svoje sudove i zahtjeve formuliraju i obrazlažu uvjerljivo i pametno, i uspjeli su za kratko vrijeme probuditi i podignuti maltene cijelu Srbiju.
Tijekom devedesetih, iz noći u noć, bio sam s prosvjednicima na svim skupovima, na Terazijskoj česmi, na Platou, u Kolarčevoj i Vasinoj ulici, na fakultetima. Sada, blokiran nevoljama koje donose godine, mogu ih samo na ovaj način pozdraviti i podržati", komentirao je.
Na pitanje o tome vidi li način da se idealizam ove pobune "ne potrati", već da se "prelije u realnost" Srbije, odgovorio je pak:
"Ova pobuna mora dovesti do političkog rezultata koji će osigurati da se sve nadležnosti vrate u legalne institucije, da se uspostavi i osigura demokratski karakter ove zemlje, da se uspostave dobri odnosi prije svega sa susjedima, i da Srbija, kao europska zemlja, ozbiljnije pristupi problemu svog ulaska u Europsku uniju".
Komentari
0